U Novom Sadu će se od 10. do 12.aprila održati drugi po redu sajam obnovljivih izvora energije.
Sajam je zamišljen kao platforma za promociju proizvoda i razmenu iskustava i znanja iz područja obnovljivih izvora energije. Okupiće proizvođače i distributere opreme, mašina, kao i brojne profesionalce iz tog domena poslovanja.
Paralelno sa izložbenim delom Sajma odvijaće se i edukativni Business forum, na kome će eksperti napraviti kraću obuku instalatera, govoriće segašenju požara na solarnim panelima, o gorionicima i kotlovima za biomasu, geotermalnim i ventilacionim sistemima ventilacije, regulaciji temperature i raznim drugim zanimljivim prezentacijama stručnih predavača.
Izvor: E2 magazin
Danas je u Medija centru u Beogradu, održana konferencija za novinare Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO. Tema konferencije bila je Poreski tretman biomase. Na konferenciji su govorili: Boris Ilijevski - član UO SERBIO, Vojislav Milijić - predsednik Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO, Tomislav Micović - član UO SERBIO.
Ograničene rezerve fosilnih goriva (nafte, ugalja, priorodnog gasa) kao i štetan uticaj na životnu sredinu usled emisije CO2 prilikom sagorevanja ovih goriva, podstakle su industriju i potrošače na sve veću upotrebu obnovljivih izvora energije (biomase, solarne, hidro i energija vetra) kako u svetu tako i kod nas. Brojne analize pokazuju da je biomasa najveći resurs obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji.
Podaci Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine pokazuju da ukupni procenjeni potencijal biomase kod nas iznosi oko 3,3 miliona toe (tona ekvivalenta nafte) godišnje. Iz ugla energije koja se teoretski može proizvesti, ova količina biomase u srazmeri je sa 25.godišnjom proizvodnjom struje u HE Đerdap. Ambiciozni plan Ministarstva energetike da do 2020.god. udeo OIE u ukupnoj potrošnji energije dostigne 27% postavlja brojne izazove pred proizvođe i korisnike energenata na bazi OIE. Tržište biomase kod nas nije dovoljno razvijeno, a jedan od uzroka i nedovoljna konkurentnost energenata od biomase.
Tačnije, postignut je određeni nivo iskorišćenja šumske biomase kao i ostataka u poljoprivredi, ali tako dobijeni proizvodi se gotovo u celini izvoze. Ovi energenti simbolično učestvuju u supstituciji skupih uvoznih energenata ili električne energije koja se koristi za grejanje.
Na povećanju učešća biomase u energetskom bilansu zemlje treba preduzeti niz koraka, a prvi i najjednostavniji je da se kategorizacija biomase adekvatno primeni na postojeće fiskale i zakonske okvire u našoj zemlji.
Danas imamo paradoksalnu situaciju, da su energenti na bazi biomase kao što su pelet i briket, opterećeni opštom stopom poreza na dodatu vrednost od 20% dok su konvencionalni energenti koji se koriste u iste svrhe kao što su prirodni gas i ogrevno drvo oporezovane posebnom stopom PDV-a od 8%.
Nacionalna asocijacija za biomasu SERBIO pokrenula je inicijativu za adekvatnu kategorizaciju biomase i energenata dobijenih od biomase, pre svega adekvatan poreski tretman, u skladu sa poreskom stopom ostalih energenata. Inicijativa se zasniva na izmeni i dopuni Pravilnika o utvrđivanju dobara i usluga čiji se promet oporezuje po posebnoj stopi PDV, tako da se i ogrev na bazi biomase u šta spadaju sečka, pelet i briket operezuje posebnom poreskom stopom od 8%.
S obzirom da se skoro sav briket i pelet izvozi, država ne ostvaruje prihod od PDV-a, tako da smanjenje poreske stope ne bi ni moglo da dovede do smanjenja prihoda u budžetu već bi ekološki čista goriva postala konkurentnija na domaćem tržištu, čime bi se postigla veća supstitucija uvoznih energenata domaćim ali i ostvarivanje većih prihoda od PDV-a.
Srbija očekuje dve milijarde evra investicija u korišćenje obnovljivih izvora energije u narednih sedam godina, izjavio je pomoćnik ministra energetike Srbije Dejan Trifunović na okruglom stolu o obnovljivim izvorima energije u Beogradu. Srbija treba da izgradi 1.092 megavata kapaciteta koji koriste obnovljive izvore energije da bi do 2020. ispunila cilj da 27% ukupne potrošnje energije bude proizvedeno iz obnovljivih izvora.
“Nacionalnim akcionim planom za obnovljive izvore energije predviđeno je da se taj cilj ispuni izgradnjom vetroelekrana snage 500 megavata, velikih i mini hidroelektrana snage po 200 megavata, 100 megavata postrojenja koje koriste biomasu i 92 megavata iz ostalih izvora”, kazao je Trifunović.
Taj plan iz Nacionalnog akcionog plana, koji bi Vlada Srbije trebalo da usvoji u narednim mesec dana, predstavlja signal investitorima da postoji dobra volja da se u narednih sedam godina izgrade novi proizvodni kapaciteti, istakao je Trifunović.
On je podsetio da je Srbija preuzela obavezu da do 2020. godine poveća udeo energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji sa 21,2% na 27%.
Trifunović je istakao da će novi kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora stabilizovati energetski sistem, angažovati domaću industriju i doprineti da nemamo ekološke probleme.
On je kazao i da je postavljen zakonski i regulatorni okvir za ulaganje u obnovljive izvore energije i da sada sledi faza investiranja.
“Do kraja 2015. godine očekujemo sigurnih 500 megavata iz obnovljivih izvora energije”, kazao je Trifunović.
Kako je dodao, 2015. godina će biti prva kontrolna tačka za uspešnost i efekte regulatornih mera za veće korišćenje obnovljivih izvora energije.
Trifunović je kazao da je u saradnji sa 17 opština iz Srbije Ministarstvo energetike pripremilo javni poziv za dodelu 317 lokacija za izgradnju mini hidroelektrana u Srbiji i da će uskoro biti objavljen. Investitori će imati rok od šest meseci da se izjasne za ulaganja, dodao je on.
On je podsetio i da je Vlada Srbije donela uredbu o podsticajnim cenama (fid-in tarifama) za otkup struje proizvedene iz obnovljivih izvora energije, koja je stupila na snagu 4. februara.
Prema toj uredbi, iz koje će se nove cene primenjivati od 1. januara 2014. godine, stimulisaće se i domaćinstva da postavljaju solarne panele na krovovima zgrada.
Period trajanja podsticaja je 12 godina, nakon čega će javni snabdevač biti obavezan da otkupljuje struju od proizvođača po tržišnim cenama.
Trifunović je kazao i da je plan Ministarstva da se, po nemačkom modelu, stimulišu lokalne zajednice da postanu vlasnici vetroparkova za proizvodnju struje.
Do kraja februara će biti donet i model ugovora o otkupu struje iz obnovljivih izvora energije za povlašćene proizvođače, najavio je on, čime se kompletira okvir za otkup struje iz obnovljivih izvora.
“Napravljen je važan iskorak ka investitorima i prve rezultate očekujemo ove godine”, istakao je pomoćnik ministra energetike Srbije Dejan Trifunović.
Koordinator za investicije i eksploataciju u preduzeću EPS Obnovljivi izvori energije Milutin Prodanović kazao je da to preduzeće planira obnovu 15 mini hidroelektrana i izgradnju osam novih, koje se finansiraju iz kredita Evorpske banke za obnovu i razvoj.
“Radi se i na izgradnji vetroparka snage 30 megavata kod Kostolca i solarnoj elektrani snage pet megavata u Opštini Čajetina”, dodao je Prodanović.
Predstavnici ambasade SAD u Beogradu i kompanije Dženeral elektrik ocenilu su da je dobro što je Srbija napredovala u donošenju propisa za podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije, ali su kao ograničenje naveli nizak limit od 500 megavata za subvencionisanje otkupa struje proizvedene iz energije vetra.
Kako su ocenili, ako se ne poveća taj limit za vetroelektrane, za čiju gradnju u Srbiji su zainteresovane američke kompanije, Srbija neće moći da ispuni cilj da do 2020. godine proizvodi 27% energije iz obnovljivih izvora.
Izvor: Zelenenovine
Vlada Srbije utvrdila je Predlog zakona o efikasnom korišćenju energije koji će stimulisati racionalnu i održivu upotrebu i uštede energije, rečeno je agenciji Beta u Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine.
Taj zakonski predlog upućen je na usvajanje u Skupštinu Srbije po redovnom postupku.
Dejan Trifunović, pomoćnik ministra energetike, ranije je kazao da se očekuje da primena zakona počne u januaru 2014. godine, kada će biti uspostavljen i budžetski fond za unapređenje energetske efikasnosti.
Novac iz Fonda, istakao je Trifunović, dodeljivaće se na javnim konkursima.
Predloženim zakonom uvodi se naplata energije prema potrošnji, zahtevaće se ekodizajn, energetska efikasnost biće uvedena kao kriterijum u javne nabavke, a jedna od ključnih novina biće i budžetski fond za energetsku efikasnost.
Uvodi se i organizovano upravljanje energijom, energetski pregledi objekata, označavanje proizvoda koji značajno utiču na potrošnju energije, kao i minimalni zahteve u pogledu energetske efikasnosti.
Lokalne samouprave sa više od 20.000 stanovnika moraće da donesu program unapređenja energetske efikasnosti u transportu od tri godine.
- Zakon će doprineti povećanoj sigurnosti snabdevanja energijom, smanjenju uvozne zavisnosti, povećanju konkurentnosti privrede i standardu građana - kazao je Trifunović.
On je dodao da će se stvoriti i uslovi za zapošljavanje visoko stručnih kadrova i omogućiti lakše ispunjenje obaveza države u pogledu primene obnovljivih izvora energije.
- Zakonom se ide ka strateškom planu i međunarodnoj obavezi Srbije da
uštedi devet odsto bruto finalne potrošnje energije do 2018. godine - rekao je Trifunović.
Potrošnja energije u Srbiji je bar dva do tri puta veća nego u EU, kazao je Trifunović i dodao da je Srbija veoma zavisna od uvoza energenata - čak 33,6 odsto se uzvozi, a da je emisija gasova sa efektom staklene bašte iz energetskog sektora 76 odsto.
Izvor: Blic
Vlada Srbije usvojila je juče novu uredbu o podsticajnim cenama za otkup električne energije iz obnovljivih izvora energije.
Kako su agenciji Beta kazali u Ministarstvu energetike, novina je da će se iznosi podsticaja, takozvanih "fid-in tarifa" jednom godišnje usklađivati s iznosom inflacije u evrozoni.
Novom uredbom biće smanjena cena za otkup struje iz elektrana na vetar sa 9,5 na 9,2 evrocenta po kilovat satu i biće povećana kvota za otkup sa 450 na 500 megavata.
Precizirano je da će se do kraja 2015. godine subvencionisati otkup struje iz vetroelektrana ukupne snage do 300 megavata, a da će se taj iznos povećati za dodatnh 200 megavata vetroelektrana koje budu izgrađene do 2020. godine.
Struja iz solaranih elektrana bi trebalo da se otkupljuje po cenama od 16,25 do 19,77 evrocenti, u zavisnosti od snage elektrane, umesto dosadašnja 23 evrocenta.
U novoj uredbi je zadržan period trajanja podsticaja od 12 godina.
Predloženo je da se novom uredbom uvedu i "fid-in tarife" za sve vrste biogasova, kao i otkup struje proizvedene iz solarnih kolektora postavljenih na zgradama da bi se građani podstakli da više koriste taj izvor energije.
Energija iz solarnih kolektora na objektima za, na primer, objekte instalisane snage do 30 kilovata, otkupljivala bi se po ceni od 20,66 evrocenti za kilovat sat.
Uredbom o "fid-in tarifama" predviđene su i podsticajne cene za otkup struje proizvedene u mini hidroelektranama, iz geotermalne energije i biomase.
Podsticajne cene za otkup struje proizvedene iz obnovljivih izvora energije su jedan od načina da Srbije dostigne cilj o povećanju udela energije iz obnovljivih izvora u potrošnji sa 21,2 na 27 odsto do 2020. godine.
Izvor: Eko kuće
Strateški ciljevi Ministarstva energetike razvoja i zaštite životne sredine su:
Energetski sektor strategija razvoja Republike Srbije
Prioriteti:
• Ekonomična upotreba kvalitetnih energenata i povećanja energetske efikasnosti u proizvodnji, distribuciji i korišćenju energije kod krajnjih potrošača energenata u vezi usluga.
• Upotreba obnovljivih izvora energije, kao i nove, energetski efikasnije i ekološki prihvatljivije energetske tehnologije i instalacije / oprema za korišćenje energije.
• Vanredna / hitna ulaganja u nove izvore energije, sa novim gasnim tehnologijama (kombinovano gasno-parne termo - energetske instalacije).
• Dugoročni razvoj i regionalni strateški prioritet izgradnje novih energetskih infrastrukturnih objekata
Razlozi za donošenje NAPOIE-a (Nacionalni akcioni plan za obnovljive izvore energije):
• Ostvarivanje ciljeva energetske politike Srbije u oblasti OIE
• Poštovanje obaveza preuzetih ugovorom o osnivanju Energetske zajednice (EZ)
• Utvrđivanje putanje za dostizanje cilja 27% OIE u bruto finalnoj potrošnji energije Srbije 2020. godine
• Definisanje mera za veće korišćenje OIE
Sporazum o osnivanju Energetske zajednice potpisan je oktobra 2005.godine i stupio je na snagu jula 2006.god. Jedan od zadataka Energetske zajednice bio je da kreira prvu Regionalnu energetsku strategiju.
Strategija ima za cilj da prikaže trenutno stanje i eventualnu budućnost energetskog sektora u Energetskoj zajednici, kao i da obezbedi okvir za olakšavanje investicija u energetskim sistemima, promovisanje energetske bezbednosti u celom regionu (kao i za svaku članicu zajednice). Ona teži da integriše i nacionalne prioritete u širu viziju i da ukaže na mogućnosti stvaranja sinergije između aktivnosti pojedinačnih članica sa minimalnim troškovima, istovremeno omogućavajući bolje iskorišćenje investicionih mogućnosti.
Srbija raspolaže neiskorišćenim potencijalom biomase od 3,3 miliona tona ekvivalentne nafte i upotreba tog prirodnog bogatstva značajno bi pomogla dostizanju cilja da iz obnovljivih izvora do 2020. proizvodimo 27% ukupne potrošnje energije, podaci su Privredne komore Srbije.
Da korišćenje biomase nije samo neophodnost zbog zaštite životne sredine, kao i zbog potrebe za energetskom nezavisnošću, već postaje i dobra poslovna prilika, potvrdio nam je Vojislav Milijić, dipl.ing. šumarstva i predsednik Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO.
Nacionalna asocijacija za biomasu je deo Akcionog plana za biomasu 2010-2012, takođe sve države u regionu i Evropi imaju takvo udruženje.
- Poslednjih godina došlo je do razvoja određenih proizvodnih grana, na primer proizvodnje drvnog i agro peleta, briketa, drvne sečke, a takođe došlo je i do povećanja interesovanja investitora u proizvodnju toplotne i električne energije na bazi biomase. Pored toga narasla je i potreba potrošača – pre svega opština sa zasterelim sistemima za grejanje ili preskupim energentima. Ipak, strateški okviri i zakonske regulative još ne prate potrebe razvoja ovog sektora. Jedan od razloga tome je i to što učesnici u sektoru biomase nisu jedinstveni i nemaju jedinstven nastup, već se na tržištu i u procesima formulisanja politike postavljaju svako za sebe. Upravo u mogućnosti da sektor biomase dobije jedinstven glas, mi smo i uvideli potrebu da napravimo Nacionalnu asocijaciju za biomasu - navodi Vojislav Milijić.
Kako kaže naš sagovornik, ciljevi SERBIO su razvoj tržišta i povoljnog poslovnog okruženja za održivi bioenergetski sektor u Srbiji, povećanje informisanosti javnosti o mogućnostima upotrebe biomase, promocija javno-privatnog partnerstva na polju upotrebe biomase, unapređenje znanja, istraživanja i razvoj korišćenja obnovljivih izvora energije u Srbiji.
Članice SERBIA su nevladine organizacije koje se bave energetikom, ekologijom, šumarstvom, kao i razvojem, preuzeća koja prerađuju biomasu, ili su zainteresovana za razvoj u tom smeru, kao i preduzeća koja pružaju usluge preduzećima koja se bave biomasom, od nabavke mehanizacije do trgovine i stručnih usluga. U udruženju su i individualni stručnjaci vezani za mobilizaciju, sakupljanje i korišenje biomase, kao i trgovinu proizvodima na bazi biomase.
Govoreći o koracima koji će doprineti povećanju upotrebe biomase u Srbiji, naš sagovornik napominje da je neophodno napraviti sveobuhvatan i multisektorski pristup koji će popraviti poslovno okruženje, smanjiti birokratiju i privući investitore koji će uložiti u proizvodnju energije na bazi biomase, i to pre svega kogeneracijska postrojenja za električnu i toplotnu energiju.
- Paralelno sa tim potrebno je napraviti strategiju mobilizacije drvne i poljoprivredne biomase. Pri ovome smatram da veliki potencijal predstavljaju privatne šume, koje uz adekvatnu organizaciju vlasnika šuma i proizvodnje i uz promenu organizacije proizvodnje u državnim šumama, mogu pružiti odličnu sirovinsku bazu za razvoj energetskih postrojenja. Neophodno je i u radu na promeni sistema za grejanje u pojedinim opštinama insistirati na uvođenju kotlova za biomasu, kao ekološki i ekonomski najopravdanijem gorivu, čije će dobavljanje biti vezanu za lokalne šumske i poljopivredne resurse opština, a time će uticati i na povećanje zaposlenosti stanovništva i ruralni razvoj.
Vojislav Miljić napominje da u Srbiji trenutno postoji preko deset proizvođača drvnog i agro peleta, dvadesetak proizvođača drvnog briketa koji briket proizvode iz ostatka primarne proizvodnje rezane građe, kao i par specijalizovanih preduzeća za proizvodnju drvne sečke. Distribuciju mašina radi mali broj preduzeća, dok se proizvodnjom kotlova, kao i distribucijom bavi nešto više domaćih preduzeća i zastupnika stranih firmi. Postoji par preduzeća koje realizuju investicije u kogeneracijska postrojenja za električnu i toplotnu energiju, kao i manji broj konsultantskih firmi vezanih za ovu oblast.
Kako bi se stimulisale ove firme, prema rečima sagovornika "eKapije", neophodno je pre svega da proizvodi na bazi biomase koji se koriste u energetske svrhe (pelet, briket, drvna sečka) budu oporezovani sa 8% PDV-a kao i ostali energenti.
- Sa druge strane, potrebno je uskladiti zakonska rešenja vezana za ekologiju sa zakonskim rešenjima vezanim za promet proizvoda na bazi biomase. Prošle godine postojala je dvomesečna zabrana izvoza proizvoda na bazi biomase (sečka, pelet, briket) zato što ekološko zakonodavstvo definiše biomasu kao otpad. Takođe proizvodnja biomase na bazi drveta i poljoprivrednih ostataka sa sobom nosi velike troškove sakupljanja naročito na brdsko planinskim terenima gde je upotreba mehanizacije ograničena. S tim u vezi, potrebno je razviti sistem subvencionisanja sakupljanja biomase, obzirom da je cena koja uvažava ove troškove trenutno nekonkurenta, ako se u obzir uzmu postojeće fid in tarife i stanje na tržištu. Ovakve subvencije postoje za proizvođače drvne sečke u skandinavskim zemljama, koje prednjače u razvoju korišćenja biomase u Evropi.
On napominje da sektor biomase u narednom periodu može očekivati ubrzan razvoj i rast, naročito ukoliko se smanje birokratske procedure vezane za investicije u energetiku. Sirovinska baza je velika, a sama mobilizacija biomase će se značajno unaprediti ukoliko se poveća unutrašnja tražnja za biomasom.
Resurs centar u Majdanpeku
SERBIO je mlada organizacija osnovana u novembru ove godine.
- Ipak, aktivni smo u projektnim aktivnostima. Učestvujemo u sprovođenju projekta Resurs centra u Majdanpek uz podršku Ambasade Norveške, a koji je vezan za sprovođenje lokalne kampanje i informisanje poljoprivrednika i vlasnika privatnih šuma o značaju i mogućnostima proizvodnje obnovljive energije na bazi drveta, izgradnje kapaciteta loklanih udruženja vezanih za obnovljive izvore energije i klimatske pomene i pružanje pomoći vlasnicima šuma, poljoprivrednicima i preduzetnicima u tome da postanu proizvođači energije a ne samo proizvođači goriva.
SERBIO osnivači
Osnivači SERBIO-a su: Udruženje građana Resurs Centar Majdanpek, UG Udruženje šumovlasnika opštine Majdanpek, UG Centar za energetsku efikasnost CEFIX Vršac, UG Asocijacija za razvoj opštine Bor, Pelera d.o.o Ratkovo, UG Unekoop Paraćin, UG Crni vrh Bor, UG Asocijacija eksperata poslovnog i industrijskog menadžmenta Srbije Bor, UG Resurs centar Bor, Envi Tek d.o.o Beograd, i nekoliko individualnih stručnjaka koji rade u oblasti biomase.
Nacionalna asocijacija za biomasu SERBIO
Vladike Ćirića 2, 21 000, Novi Sad, Srbija
Telefon: 021/3823 533
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
BioRES Project - Sustainable Regional Supply Chains for Woody Bioenergy has received funding from the European Union's Horizon 2020 research innovation programmer under grand agreement No 645994
Osnivanje Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO podržala: