Konferencije o biomasi i biogasu održaće se 20-21 Aprila u okviru RENEXPO® Western Balkans Sajma u Beogradu
Više informacija na:
http://www.renexpo-belgrade.com/biogas.html
http://www.renexpo-belgrade.com/biomass-conference.html
Hrvatska je na slučaju projekta TEKI pokazala da kroz institucije i kompanije u svom vlasništvu opstruira projekte, tvrde Holanđani.
Hrvatsko Ministarstvo privrede nedavno je dobilo obaveštenje holandskog ulagača Amlin Holdinga da pred Evropskim sudom pokreće tužbu protiv Hrvatske i traži obeštećenje zbog blokiranja njihovog ulaganja u gradnju termoelektrane na biomasu u Koprivničkom Ivancu.
Reč je o projektu koji je pod imenom "TEKI", Amlin pokrenuo još 2009. godine, a bili su podstaknuti i pozivima Hrvatske da je otvorena za ulaganja u "zelenu energiju", pišu regionalni mediji.
Elektrana je trebalo da bude jedna od najvećih na biomasu u Hrvatskoj, kapaciteta 20 mega vati, u koju je predviđeno ulaganje 85 miliona evra, a trebalo je da otvori 150 novih radnih mesta. Međutim, od samog početka projekat je nailazio na blokade, od lokalnih do državnih nivoa. Preko kompanije koju su osnovali u Hrvatskoj, E2G, za šest godina uloženo je više od 8 miliona evra u kupovinu zemljišta za pogon i dobijanje potrebnih lokacijskih i građevinskih dozvola, kao i ostale dokumentacije za projekat.
Prve opstrukcije i promene regulative počele su sa tenderom za kupovinu biomase od Hrvatskih šuma, koja je jedini dobavljač za 160 hiljada tona potrebne biomase. Borba za ugovor trajala je godinama, jer su konkursi poništavani i prolazili su dugotrajne procedure. 2011. godin su konačno krenuli u realizaciju najvažnijeg dela posla - dobijanje ugovora o otkupu energije (PPA) kojeg potpisuje HROTE. Da bi se to ostvarilo bilo je potrebno prijaviti projekat HERA-i za Prethodno rešenje o sticanju statusa povlašćenog proizvođača energije. Njega je projekat TEKI dobio u proleće 2012. godine, a dva meseca kasnije potpisan je i PPA s HROTE-om.
U priču se uključio i EBRD, koji je pokrenuo proceduru finansiranja projekta. I kada se činilo da projekat kreće prema realizaciji, menjaju se kriterijumi za ugovor za biomasu, tako da je minimalna godišnja efikasnost postrojenja dignuta na 50 odsto, a kako je planirana na 37 odsto, ulagač je morao da promeni koncept elektrane da bi osim struje mogla da isporučuje i toplotnu energiju. Takva prenamena elektrane zahteva i novu lokacijsku dozvolu, nove procene uticaja na okolinu i dokumentaciju za kontrolu prevencije zagađenja. Kako se kasnilo, a curili su rokovi početka izgradnje iz Herinog rešenja, te rokovi iz ugovora za biomasu, ulagač se obraća Ministarstvu privrede.
Apelovao je i EBRD, a u leto 2014. održan je i sastanak u Ministarstvu, ali mesec dana kasnije stiže "hladan tuš" - obaveštenje HROTE-a da je PPA poništen jer je Herino prethodno rešenje o statusu povlašćenog proizvođača isteklo. To poništenje, kako pojašnjava holandski investitor, rezultat je izmene regulative, a rezultat svega je povlačenje EBRD-a i još nekih partnera iz projekta. U međuvremenu je investitor dobio nove dozvole, ali ne i novi PPA.
"Republika Hrvatska je na slučaju projekta TEKI pokazala je da je loš partner stranim investitorima i da je kroz svoje institucije i kompanije u državnom vlasništvu spremna da opstruiše projekte koji donose nova radna mesta, zadovoljavanje ciljeva na području obnovljivih izvora energije i ulaganja desetina miliona evra. Svedoci smo da se ni ulaskom u EU situacija u Hrvatskoj nije promenila, a investiciona klima ostala je izuzetno neuređena, čak bez traga najave da se išta pokušava popraviti ", navode u izjavi za Poslovni dnevnik iz Amlina.
Sve obaveze prema Hrvatskoj, dodaju, uredno su ispunili, a ugroženi "nisu samo poslovni ugovori, nego i Ugovor o promociji i uzajamnoj zaštiti ulaganja između Hrvatske i Holandije.
Izvor: Poslovni dnevnik (b92.net)
Sve je veća potreba za biogorivom koje bi jednog dana zamenilo fosilne izvore energije poput uglja, nafte ili zemnog gasa. Energetska biljka mora ispuniti nekoliko uslova: mora brzo rasti, biti otporna, ne isušivati previše tlo i biti upotrebljiva u razne svrhe. Sve ove uslove ispunjavamiskantus- visoko energetski usev poreklom iz tropskih i suptropskih krajeva Azije i Afrike. Mnogi smatraju miskantus (lat.Miscanthus x Gigantheus) gorivom budućnosti. Ova hibridna trske je otporan na hladnoću pa daje rod čak i pri niskim temperaturama. Miskantus raste do četiri metra, a uspeva i u Srednjoj Europi. Kod nas je poznat i kao kineska šaš a zbog velikih dimenzija, na engleskom je dobio ime elephant grass (slonova trava).
Izvor čiste energije
Temeljna istraživanja provedena na miskantusu u Europi i SAD dokazala su da njegovo sagorevanje osigurava ekonomično grijanje i struju. Osim za proizvodnju čiste energije, može se koristiti i za izolaciju kuća, izgradnju i u mnoge druge svrhe. Njegovo uzgajanje ne zahteva đubrenje niti korišćenje hemikalija .Miskantus ne crpi puno vode iz tla. Kada ga posadite, možete ga koristiti dugi niz godina jer daje rod 20 godina bez ponovne sadnje. Njegovo jeftino uzgajanje, brz rast i visok prinos biomase čine ga sve popularnijim biogorivom širom sveta, a od nedavno se ova biljka uzgaja i u Srbiji.
Jeftino grejanje
Miskantus se smatra efikasnim, čistim i jftinim gorivom bez premca. Može se koristiti u obliku sečke, briketa ili peleta. Po jednom hektaru daje 20-30 tona roda koji se koristi najčešće za briketiranje i peletiranje. Suva stabljika se presuje u brikete bez ikakvog lepila i ima izrazito visoku toplotnu vednost (17MJ/kg). U prolećnoj žetvi sadrži samo 15% vlage a pri izgaranju oslobođeni CO2 je količinski izbalansiran sa usvojenom količinom tokom vegetacije te je bilans 0 tako da ne doprinosi efektu staklene bašte.U Europi već postoje ustanove (dječji vrtići, škole) koje koriste miskantus za jeftino i ekološko grijanje. Neke termoelektrane su delimično ili potpuno prešle sa uglja na miskantus, a tu obavezu ima i EPS.
Efikasno bio-gorivo
Miskantus se pokazao kao izuzetan energent. Daje više biomase od bilo kojeg drugog useva s izuzetkom šećerne trske, ali se za razliku od nje može uzgajati na širem prostoru. U poređenju s kukuruzom, proizvodi više biomase pa tako i energije. Po efikasnosti višestruko nadmašuje uljanu repicu, najrašireniji biljni energent u Europi. Kod uljane repice odnos između energije koja se uloži u uzgajanje i dobijene energije je 1:2, a kod miskantusa je fantastičnih 1:15! Po proračunima stručnjaka, poljoprivrednik od jednog hektara miskantusa može svake godine dobiti količinu goriva koja odgovara 8.000 litara lož-ulja.
Ciklus rasta
Obrazac miskantusovog rasta ponavlja se svake godine tokom celog njegovog životnog veka. Stabljike niču svakog aprila iz podzemnog kompleksa rizoma a pretkraj avgusta dosežu maksimalnu visinu. Krajnji proizvod su 4 metra visoke stabljike trske. Usev se preko zime ostavlja na polju da se suši na nogama. U to doba lišće pada na tlo obezbeđujući hranjive materije i zaštitni pokrov koji u proleće suzbija rast korova. Početkom proleća suva trska je spremna za žetvu. Može se mašinski rezati na razne dimenzije, presovati, a zatim se koristiti kao gorivo ili u druge namene. Jedno polje miskantusa omogućuje žetvu svake godine u trajanju između 15 i 25 godina. Usev se može ubirati uz pomoć postojeće poljoprivredne mehanizacije, ali postoji i specijalizovana oprema za obradu ove biljke.
Prihvaćen i u Evropi
U Evropskoj uniji miskantus se koristi kao jeftino grejanje ili se prerađuje u etanol. Do 2050. bi mogao zadovoljavati 12 posto energetskih potreba u Evropskoj uniji. Osim za proizvodnju obnovljive energije, miskantus može poslužiti u mnoge druge svrhe. Od ove trske je moguće napraviti kvalitetnu izolaciju ili krov, laki beton, kao i vrstu bioplastike. Već postoje razni delovi automobila izrađeni od miskantusa. Pogodan je kao prostirka za konje, stoku i perad, kao i sirovina za proizvodnju celuloze. Miskantus je dozvoljen za sadnju u EU obzirom da nije invazivna vrsta, pa tako i u Srbiji nema razloga za drugačiji odnos. Opravdano se očekuje ekspanzija uzgoja ovog useva kod nas s obzirom na trendove i zahteve u energetici.
Zašto Miscanthus?
Na kraju ćemo samo kratko nabrojati zašto je miskantus pravi izbor.
+ Slonova trava ima najveći prinos (20-30 tona mase) od svih energetskih useva pa tako i najveći energetski prinos po hektaru od 204GJ u odnosu na 168GJ koliki je energetski prinos gusto sađene enrgetske topole ili vrbe. Uljana repice ili energetski kukuruz su daleko iza miskantusa po ovom pitanju.
+ Slonova trava je vrlo prilagodljiv usev koji se gaji na lošim (6, 7 klasa) pa čak i zagađenim zemljištima tako da ne ugrožava proizvodnju hrane. Ostali energetski usevi zauzimaju dragocenu površinu potrebnu za proizvodnju hrane i čine je skupljom.
+ Slonova trava je zaštita od erozije i popravlja loša zemljišta tako što tokom svog životnog ciklusa svojim ostatcima obogaćuje i zadržava vlagu u tlu. Nakon 15-25 godina koliki joj je životni vek, na tom zemljištu uspeva svaka kultura tako da je vrednost takve parcele višestruko uvećana.
+ Slonova trava je višegodišnja biljka što znači da su troškovi zasnivanja useva prisutni samo u prvoj godini. To opet dovodi do jeftinije proizvodnje u svakoj sledećoj sezoni pogotovo kada se uzme u obzir da je potreba za dodatnim agrotehničkim merama minimalna ili nikakva.
+ Slonova trava se kosi i balira standardnim poljoprivrednim mašinama (uz minimalne prerade) pa nije potrebno ulaganje u dodatnu mehanizaciju.
+ Slonova trava ima izuzetno pozitivan uticaj sa ekološkog aspekta jer kao prirodna barijera vrši prečišćavanje vazduha, povećava sadržaj zemljišnog ugljenika i biodiverzitet. Stoga se koristi i kao prirodni filter oko deponija smeća kao živa ograda. Produkti direktnog izgaranja miskantusa su slični kao kod drveta tako da je dozvoljno njegovo loženje u pećima i kotlovima za etažno grejanje po važećim ekološkim zakonima Evropske unije. Miskantus emituje 7,5 puta manju količinu CO2 po kWh proizvedene struje u poređenju sa ugljem.
+ Slonova trava ima još dobrih osobina i upotrebnih vrednosti koje nisu direktno vezane za energiju ali koje su podjednako važne. Tako se miskantus može upotrebiti još kao sirovina za papirnu industriju, za proizvodnju biorazgradivih proizvoda, kao građavinski materijal itd.
+ Slonova trava je sterilni hibrid tako da se razmnožava iz rizoma ili mikropropagacijom. To usporava i poskupljuje zasnivanje velikih površina ali ova naizgled mana doprinosi njenoj neinvazivnosti i tu ''manu'' pretvara u prednost ove jedinstvene biljne vrste.
Za više detalja posetite: https://sites.google.com/site/slonovskatrava/
Regionalna radionica "Kako unaprediti upotrebu bioenergije na Balkanu" održana je 24. i 25.11.2015 u Radisson blue hotelu u Beogradu u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije i Nemačke Agencije za međunarodnu saradnju GIZ i to DKTI projekta – Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji.
Cilj regionalne radionice bio je da se omogući regionalnim političkim akterima i stručnjacima da identifikuju regionalne prednosti za korišćenje bioenergije na Balkanu, diskutuju o zajedničkim izazovima i neophodnim aktivnostima i/ili merama za unapređenje okvirnih uslova za korišćenje bioenergije u okviru regiona. Radionica je okupila predstavnike državne administracije, lokalnih samouprava, kao i privatnog sektora, zainteresovanih za razvoj tržišta bioenergije u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Više informacija o radionici možete saznati na sledećim adresama:www.bioenergy-serbia.rs, www.b92.net, www.euractiv.rs
U Priboju je 12.11.2015.god održana radionica: "Održiva upotreba biomase i logistički centri za biomasu", organizovana u okviru projekta „Održivi regionalni lanac snabdevanja za drvnu biomasu“ BioRES. Cilj radionica bio je da na jednom mestu okupi relevantne subjekte zainteresovane za preradu i korišćenje drvne biomase iz okoline Priboja i Nove Varoši, kako bi razgovarali o uspostavljanju i razvoju lanca snabdevanja energentima na bazi drvne biomase kroz uspostavljanje logističkih i trgovinskih centara za biomasu (BLTC), zasnovanih na primerima dobre prakse i saradnji sa evropskim partnerima. Poseban akcenat tokom radionice dat je pravnim i tehničkim okvirima vezanim za uspostavljanje logističkih centara za biomasu. BioRES projekat pruža podršku uspostavljanju ovakvih centara u Srbiji, Hrvatskoj i Bugarskoj.
U Zrenjaninu je 26.10.2015.god održana radionica: "Održiva upotreba biomase i logistički centri za biomasu", organizovana u okviru projekta „Održivi regionalni lanac snabdevanja za drvnu biomasu“ BioRES. Cilj radionica bio je da na jednom mestu okupi relevantne subjekte iz oblasti proizvodnje drvne biomase iz Banata, kako bi razgovarali o uspostavljanju i razvoju lanca snabdevanja energentima na bazi drvne biomase kroz uspostavljanje logističkih i trgovinskih centara za biomasu (BLTC), zasnovanih na primerima dobre prakse i saradnji sa evropskim partnerima. Poseban akcenat tokom radionice dat je mogućnostima uspostavljanja energetskih plantaža, koje su predstavili predstavnici preduzeća Rebina Agrar. BioRES projekat pruža podršku uspostavljanju ovakvih centara u Srbiji, Hrvatskoj i Bugarskoj.
U Šapcu i Leskovcu su 30. 09. i 02. 10. 2015. godine održane radionice: „Održiva upotreba biomase i logistički centri za biomasu“ koje su organizovane u okviru projektu „Održivi regionalni lanac snabdevanja za drvnu biomasu“ BioRES. Cilj radionica bio je da na jednom mestu okupi relevantne subjekte iz oblasti proizvodnje drvne biomase u Sremu, Podrinju, kao i jablaničkom okrugu, kako bi razgovarali o uspostavljanju i razvoju lanca snabdevanja energentima na bazi drvne biomase kroz uspostavljanje logističkih i trgovinskih centara za biomasu (BLTC), zasnovanih na primerima dobre prakse i saradnji sa evropskim partnerima. BioRES projekat pruža podršku uspostavljanju ovakvih centara u Srbiji, Hrvatskoj i Bugarskoj.
U Bajinoj Bašti je 10.09.2015. godine održana radionica: „Održiva upotreba biomase i logistički centri za biomasu“ koju su zajednički organizovala dva projekta usmerena na uspostavljenje preduslova za održivu upotrebu drvne biomase u Srbiji. Projekat „Održivi regionalni lanac snabdevanja za drvnu biomasu“ BioRES i projekat „Promocija održive upotrebe bioenergije u Zlatiborskoj Oblasti“ BioEn, udružuju svoje aktivnosti i napore sa ciljem što kvalitetnijeg rada i ostvarenja boljih rezultata.
Namera radionice bila je da na jednom mestu okupi relevantne subjekte iz oblasti proizvodnje drvne biomase u Regionu (sa fokusom na teritoriju Užica, Čajetine i Bajine Bašte), kako bi razgovarali o uspostavljanju i razvoju lanca snabdevanja energentima na bazi drvne biomase kroz uspostavljanje logističkih i trgovinskih centara za biomasu (BLTC), zasnovanih na primerima dobre prakse i saradnji sa evropskim partnerima. BioRES projekat pruža podršku uspostavljanju ovakvih centara u Srbiji, Hrvatskoj i Bugarskoj, pri čemu je Zapadna Srbija prepoznata kao lokacija za neke od ovih centara.
Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine krajem avgusta objavio je javni poziv za izradu studije prostornog razmeštaja namenskih javnih skladišta agrarne biomase na teritoriji AP Vojvodina, a jedan od ciljeva izrade te studije je, kako za "eKapiju" kažu u tom sekretarijatu, maksimalno moguće iskorišćenje tog energetskog resursa.
Kako objašnjavaju u pokrajinskom sekretarijatu, studija bi, između ostalog, trebalo da doprinese preciznijem utvrđivanju načina na koji će se organizovati i funkcionisati ta skladišta, lokacija na kojima bi trebala da budu skladišta, kao i cena i kapacitet skladišta.
U konkursnoj dokumentaciji za izradu studije navodi se da je Srbija, kao članica Energetske Zajednice, preuzela zadatak da sledi energetsku politiku Evropske unije (EU), a koja, pored ostalog, podrazumeva obavezu smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, što se, pored povišenja energetske efikasnosti, sprovodi korišćenjem obnovljivih izvora energije.
Biomasa kao nedovoljno iskorišćeni resurs
Biomasa, kako se ističe u konkursnoj dokumentaciji, predstavlja najveći potencijal obnovljive energije u Srbiji, a posebno u Vojvodini, pri čemu je u severnoj pokrajini najveća količina dostupnih žetvenih ostataka. Pitanje je kako da se taj potencijal iskoristi na najbolji način, u zemlji ili van granica. Jedan od zadatka je otvaranje tržišta biomase, odnosno povezivanje onih koji biomasu poseduju sa onima koji žele da je koriste. Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine sagledao je formiranje javnih skladišta za ove svrhe, od kojih je jedno, u Apatinu, u završnoj fazi realizacije.
Gradnjom skladišta omogućeno je da se sagledaju mogućnosti i nedostaci postavke formiranja skladišta i da bude dat predlog za nastavak ili obustavljanje aktivnosti i traženja novih rešenja, a Studija bi trebalo da doprinese donošenju prihvatljivog i isplativog rešenja.
Cilj izrade Studije je da se sagleda potreba i mogućnost skladištenja biomase, pre svega žetvenih ostataka, u AP Vojvodini, sa prvenstvenom namenom njenog korišćenja kao obnovljivog izvora energije. Skladišta bi trebalo da omoguće razvoj tržišta biomase i podstaknu šire korišćenje. Studija bi takođe trebalo da identifikuje potrebe i mogućnosti skladištenja, probleme i potencijalna rešenja, sagledavajući operativnost i troškove.
Kao ciljna grupa kojoj je namenjena studija definisani su Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine, poljoprivredna preduzeća i velika gazdinstva, porodična poljoprivredna gazdinstva, potencijalni investitori u energetska postrojenja sa velikim kapacitetom (toplane, biogas postrojenja, proizvođači biogoriva, itd) i Republika Srbija.
Skladišta biomase su neophodna
Po rečima Vojislava Milijića, predsednika Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO, organizovana skladišta poljoprivredne biomase, bila ona javna ili privatna, neophodna su za buduće toplane, elektrane, industrijske potrošače, ali i za druge prerađivače poljoprivredne biomase.
- Skladištenje poljoprivredne biomase podrazumeva odvajanje veće površine koja se mora iskorisiti samo za tu namenu. Ako se ima u vidu da se poljoprivredna biomasa sakuplja u jednom kratkom vremenskom intervalu nakon žetve, a da se mora skladištiti tokom cele godine, jasno je da sama površina skladišta mora biti velika – kaće Milijič za "eKapiju".
On podseća da je još uvek na snazi Pravilnik o zaštiti od požara u poljoprivredi (Sl.gl.SFRJ 27/184) koji definiše i način skladištenja slame – visinu složaja, širimu kamara i razmak između kamara slame i objekata.
- Ako uzmemo u obzir potrebne količine poljoprivredne biomase, kao i obavezne mere za zaštitu od požara, dolazimo do površina od 5-6ha za 10.000 tona slame ili više. Teško je očekivati da će privatni vlasnici zemljišta biti voljni da odvoje plodne površine za skladišta bez naknade. Sa druge strane zatvorena skladišta zahtevaju veće investicije. Kad se navedeno uzme u obzir, smatram da je veoma značajna inicijativa da se uspostave javna skladišta za poljoprivrednu biomasu jer to jeste jedna od mera koja na duže može da obezbediti povećanje korišćenja poljoprivredne biomase – ističe Milijić.
Upitan da li bi takva skladišta mogla da budu razmeštena i po ostalim delovima Srbije, on kaže da jedino Vojvodina ima realan potencijal za korišćenje poljoprivredne biomase. Kako objašnjava, da bi korišćenje poljoprivredne biomase bilo isplativo, ona se mora mobilisati efikasno i jeftino – a to znači efikasnom mehanizacijom na ravnom terenu i na većim površinama. To se, kako kaže, može ostvariti samo u Vojvodini, zbog strukture zemljištnog poseda i samih karakteristika terena. Pored toga u Vojvodini postoje razvijena poljoprivredna preduzeća koja lako mogu investirati u mehanizaciju i implementirati logistička rešenja vezana za mobilizaciju poljoprivredne biomase.
- U drugim delovima Srbije, imamo drvnu biomasu kao nešto što se može iskoristiti, a skladišta biomase su svakako potrebna. Upravo Nacionalna asocijacija za biomasu SERBIO, sprovodi BioRES projekat - Održivi regionalni lanci snabdevanja drvnim bioenergentima (Sustainable Regional Supply Chains for Woody Bioenergy) sa više partnera iz EU, finansiran od strane Horizon 2020 fonda Evropske komisije, a koji ima za cilj uspostvljanje logističkih centara za drvnu biomasu u više opština u Srbiji – navodi Milijić.
Govoreći o tome kolika je potreba za javnim skladištima agrarne biomase u Srbiji, Milijić ocenjuje da su ona potrebna, a da sve zavisi od toga gde će takva skladišta biti planirana, kakve će površine zauzeti i kolike su investicije potrebne za njih.
Dodaje da je najvažnije obezbediti potrošnju biomase za proizvodnju energije – toplane, elektrane i veće industrijske potrošače i ukazuje da se bez povećanja potrošnje biomase ne može očekivati dalji razvoj.
- S tim u vezi, smatram da je pri definisanju lokacija za skladišta potrebno sagledati i potencijalne potošače koji imaju nameru da fosilna goriva zamene biomasom. Uz to, potrebno je imati u vidu i potencijalne investitore u elektrane na biomasu. Naravno u obzir treba uzeti i mogućnosti transporta biomase do većih potrošača u inostranstvu, ali se duži transport jeftine i voluminozne robe po pravilu teško može isplatiti – kaže Milijić.
Značajan potencijal biomase u Srbiji
Govoreći o potencijalima Srbije kada je reč o biomasi kao resursu, Milijić ističe da je, prema nekim podacima, potencijal oko 3.3 Mtoe (miliona tona ekvivalenta nafte), od čega je nekih 1.7 Mtoe u poljoprivrednoj, a ostalo u drvnoj. Ipak, dodaje on, kod realno iskoristivog potencijala se moraju uzeti u obzir i troškovi mobilizacije biomase, ali je potencijal svakako značajan.
- Sa druge strane potencijal je u većoj meri neiskorišćen ili iskorišćen neefikasno. Srbija ima samo jednu toplanu koja koristi biomasu (Sremska Mitrovica, ljusku od suncokreta) i samo dve elektrane na biomasu imaju energetsku saglasnost, ali su još uvek daleko od realizacije. Opet, značajna količina ogrevnog drveta se iskoristi neefikasno ili se od ogrevnog drveta proizvodi pelet ili iverica koji se mahom izvoze. Na kraju mi, umesto da koristimo tu biomasu koju izvezemo, uvozimo fosilna goriva – zaključuje Milijić.
Sead Saitović
Izvor: ekapija.com
U svetlu tekućih problema u održivom snabdevanju toplotnom energijom potrošača u preko 50 gradova i opština u Srbiji, i uz rastuće interesovanje investitora u potrazi za održivim prinosima, CESID je, uz podršku Ambasade Finske u Srbiji i Stalne konferencije gradova i opština, 5. juna 2013. godine organizovao konferenciju “Biomasa za sisteme daljinskog grejanja u Srbiji”.
Konferencija je okupila:
• Gradonačelnike i predsednike opština koje imaju sisteme daljinskog grejanja kao i direktore javnih preduzeća u čijoj je nadležnosti daljinsko grejanje na lokalnom nivou,
• Predstavnike Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine i Ministarstva regionalnog razvoja i lokalne samouprave,
• Predstavnike finskih tehnologija, opreme, privatnih i institucionalnih investitora, međunarodnih finansijskih institucija, vodeće savetnike i razvojne agencije, i
• Vodeće ekonomiste, pravnike i tehnologe fokusirane na primenu biomase u energetske svrhe.
Cilj konferencije bio je da pokaže da je biomasa izvodljivo, dostupno i isplativo rešenje za probleme daljinskog grejanja u Srbiji.
Putem programa konferencije, okupljenim zainteresovanim stranama biće ukazano na konkretne mogućnosti za primenu biomase u sistemima daljinskog grejanja na lokalnom nivou i na konkretnu tehničku podršku koja je lokalnim samoupravama dostupna za rešavanje nagomilanih problema sistema daljinskog grejanja u Srbiji.
Nacionalna asocijacija za biomasu SERBIO
Vladike Ćirića 2, 21 000, Novi Sad, Srbija
Telefon: 021/3823 533
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
BioRES Project - Sustainable Regional Supply Chains for Woody Bioenergy has received funding from the European Union's Horizon 2020 research innovation programmer under grand agreement No 645994
Osnivanje Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO podržala: