Toplane u Srbiji greju uglavnom na gas i mazut, koji su skupi jer se uvoze. Ukoliko dođe do problema u snabdevanju, osam toplana nema alternativu gasu. Nekoliko pilot projekata pokazuje da bi biomasa mogla da bude isplativa zamena i da bi grejanje moglo da bude 10 odsto jeftinije od mazuta. Srbija iz obnovljivih izvora obezbeđuje 23 odsto energije, udeo biomase je 10 odsto i taj procenat mogao bi da bude duplo veći kada bi se iskoristio potencijal koji zemlja ima u biomasi. Od svih obnovljivih izvora energije najveće mogućnosti su u biomasi.
Prošle godine, smederevska toplana je jednu kotlarnicu sa lož ulja prebacila na biomasu i prepolovila troškove za energente. Konkurisali su za rekonstrukciju još jedne koja će grejati 1.000 stanova.
"Negde za 86 odsto otprilike, prema prvim proračunima smanjili bi emisiju ugljen dioksida, gde bi za 37 odsto uštedeli na nabavci energenata." kaže direktor Toplane u Smederevu Vladimir Kulagić.
Za prelazak na biomasu u Programu Ministarstva energetike je 15 toplana. Uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju i "KFV banke" u toku je prva faza rekonstrukcije pet daljinskih sistema u Malom Zvorniku, Novoj Varoši, Novom Pazaru, Prijepolju i Bečeju.
U okviru drugog projekta, koji podržava Program Ujedinjenih nacija za razvoj, gradi se i šest novih postrojenja na biomasu koja će pored grejanja proizvoditi i struju. U Privrednoj komori Srbije spremna je i elektronska berza ponude i tražnje biomase.
Izovr: rts.rs
Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, gradonačelnik Beograda Siniša Mali i ambasador Švajcarske Filip Ge, potpisali su aneks Sporazuma za projekat kombinovane toplane-elektrane na biomasu u Padinskoj skeli.
Aneksom Sporazuma povećana su sredstva za realizaciju projekta. Finansijska pomoć švajcarske Vlade povećana je sa 6.418.200 EUR na 7.597 700 EUR i sa 435.000 švajcarskih franaka na 973 400 franaka, dok Grad Beograd obezbeđuje sufinansiranje u iznosu od 1.500.000 EUR.
Projekat predviđa izgradnju Kombinovane toplane - elektrane (KTE) u Padinskoj skeli, koja za gorivo koristi biomasu, energetsku rehabilitaciju škole "Olga Petrov" i bolnice "dr Laza Lazarević", kao i izgradnju toplovoda.
Više na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.
Od naredne grejne sezone mogla bi da počne sa radom toplana na biomasu u Rekovcu, najavio je predsednik te opštine Predrag Đorđević.
Opština Rekovac je pre nekoliko dana, nakon sprovedenog postupka javne nabavke i studije opravdanosti, sklopila sa investitorom Topling grejanje iz Beograda ugovor za izgradnju gradske toplane na biomasu.
"Sve poslove, od izrade projekta do kompletne izgradnje, finansira izvođač radova, a lokalna samouprava je dala lokaciju i obavlja određene građevinske radove. Mi imamo obavezu i oko izrade infrastrukture, odnosno priključaka", rekao je Đorđević.
Predviđeno je da toplana greje najmanje 15.000 kvadratnih metara javnih objekata i stanova građana koji budu bili zainteresovani da se povežu na sistem centralnog grejanja.
Izgradnjom toplane na biomasu, prema rečima Đorđevića, smanjiće se ukupno aero zagađenje u Rekovcu, jer će bitno biti umanjeno korišćenje lož ulja, uglja, drva i drugih energenata u pojedinačnim kotlarnicama.
E2 vesti (Rtk.co.rs)
Subotička toplana započela je projekat izgradnje postrojenja na biomasu i u toku je izrada studije izvodljivosti koja treba da pokaže sve prednosti i nedostatke takvog jednog postrojenja, najavio je direktor Javnog komunalnog preduzeća "Subotička toplana" Pero Rikić.
On je na radionici "Biomasa i mogućnost primene u kogenerativnim postrojenjima", ocenio kao odlične prve pokazatelje te studije, odnosno da je izvođenje jednog takvog postrojenja opravdano.
"Biomasa, koje ima u velikim količinama u regiji, koristila bi se kao energent, naročito biomasa poljoprivrednog porekla. Njenim korišćenjem mi bismo proizvodili zelenu energiju, i to električnu i toplotnu energiju za naše korisnike usluga", rekao je Rikić novinarima na pomenutom skupu.
Uvođenje biomase sprovodi se na inicijativu i uz podršku Nemačke razvojne banke KfW.
Kako je rečeno na istom skupu, biomasa čini 60 odsto ukupnog potencijala obnovljivih izvora energije u zemlji.
Postrojenje koje bi se gradilo u Subotici, imalo bi procenat efikasnosti od 31 odsto u proizvodnji električne energije i 85 odsto u proizvodnji toplotne energije, što bi, kako je rečeno na skupu, u kombinaciji sa očuvanjem životne okoline i nižom cenom toplotne energije, Subotičku toplanu činilo "socijalno-odgovornom" kompanijom.
Izvor: Večernje novosti
Nacionalna asocijacija za biomasu SERBIO
Vladike Ćirića 2, 21 000, Novi Sad, Srbija
Telefon: 021/3823 533
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
BioRES Project - Sustainable Regional Supply Chains for Woody Bioenergy has received funding from the European Union's Horizon 2020 research innovation programmer under grand agreement No 645994
Osnivanje Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO podržala: