UNEKOOP je posvećen promociji održivog razvoja na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. Dosadašnje aktivnosti bile su pre svega vezane za problematiku upravljanja posebnim tokovovim otpada. Za ove tri godine postojanja uspeli smo da prevaziđemo lokalne okvire, ali što je još važnije da u skladu sa svojom vizijom postanemo organizacija koju pobornici održivog razvoja i životne sredine prepoznaju kao istinskog partnera.
Udruženje “Crni vrh 45“ je dobrovoljno, nevladino i neprofitno udruženje, osnovano na neodređeno vreme radi ostvarivanja ciljeva u oblasti radnog angažovanja mladih i odraslih na objektima od značaja za Opštinu, zaštite životne sredine, sticanja i povećanja ekološke odgovornosti kod svog članstva i šire, usmeravanja omladine na sticanje i poštovanje radnih obaveza i rezultata rada.
AEPIMS je dobrovoljna strukovna organizacija eksperata poslovnog i industrijskog menadžmenta Srbije, osnovana radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i interesa, kao strukovna nestranačka nevladina i neprofitna organizacija.
Resurs Centar Bor je razvijena i otvorena lokalna zajednica u kojoj građani aktivno participiraju u procesu donošenja odluka i kreiranju smernica za razvoj i poštovanje demokratskog društva.
U preduzeću radi 8 zaposlenih u stalnom radnom odnosu (1 diplomirani gradevinski inženjer, 2 diplomirana inženjera tehnologije, 1 gradevinski inženjer, 1 mašinski inženjer, 2 inženjera zaštite životne sredine, 1 tehničar).
Za potrebe izrade specifičnih tehničkih rešenja preduzeće angažuje eksperte i ekspertske timove.
Šest udruženja građana, proizvođači peleta i pojedinci angažovani na polju biomase, osnovali su "Nacionalnu asocijaciju za biomasu Serbio", saopšteno je danas iz te asocijacije.
Udruženje je osnovano radi afirmacije i razvoja tržišta biomase, stvaranja povoljnog poslovnog okruženja za održivi bioenergetski sektor u Srbiji i unapređenja informisanosti javnosti o mogućnostima upotrebe biomase u energetske svrhe.
Cilj asocijacije je i promocija javno-privatnog partnerstva na polju upotrebe biomase i unapređenje znanja, istraživanja i razvoja obnovljivih izvora energije u Srbiji.
Ukupan energetski potencijal biomase u Srbiji danas približno iznosi 2,7 miliona toe (tona ekvivalenta nafte), što je količina veća od ukupne potrošnje nafte u poljoprivrednoj proizvodnji Srbije, ističu u toj asocijaciji.
Najveći potencijal leži u poljoprivrednoj biomasi - oko 1,7 miliona toe, dok u šumskoj ima oko milion toe.
Pored toga što bi veća upotreba biomase doprinela smanjenju upotrebe fosilnih goriva, pre svega naftnih derivata kao energenta u toplanama, sagorevanjem biomase ne oslobađaju se štetni gasovi, pa je tako ovaj energent ekološki poželjan.
U saopštenju se podseća da je veća upotreba ekoloških goriva i smanjenje emisije ugljendioksida (CO2) obaveza Republike Srbije, budući da je potpisnica Kjoto protokola.
"Ipak, država do sada nije dovoljno ulagala u iskorišćenje ovog resursa niti je radila na olakšicama u poslovanju preduzeća koja se bave proizvodnjom, preradom i distribucijom biomase", navode u asocijaciji "Serbio".
Ističu da ne postoji Strategija korišćenja biomase, niti posebna uredba koja se odnosi samo na biomasu, a u Srbiji ne postoji šifra delatnosti vezana za proizvodnju biomase i dodaju da novim zakonom o ministarstvima, najmanje tri ministarstva imaju nadležnosti po pitanju biomase.
Upravo je iz ovih razloga, kako ukazuju, bilo neophodno formirati Nacionalnu asocijaciju za biomasu koja bi se bavila unapređenjem poslovnog okruženja za proizvođače biomase ali i povezivanjem različitih državnih institucija i privatnih organizacija sa ciljem što veće i održive upotrebe biomase.
Inicijativu za formiranje Nacionalne asocijacije za biomasu podržala je Ambasada Kraljevine Norveške iz programa Jačanje civilnog društva u Srbiji.
Nacionalna asocijacija za biomasu "Serbio" ima sedište u Majdanpeku, opštini sa najvećim potencijalima šumske biomase, a za predsednika je izabran inženjer šumarstva Vojislav Milijić.
Izvor: "PRESS Online"
„Cilj ove vlade je da do 2020.godine udeo obnovljivih izvora u ukupnom energetskom bilansu zemlje bude 27 odsto, a jedan od načina je svakako i veće korišćenje potencijala biomase“ – rekla je ministarka energetike Zorana Mihajlović na 6. Međunarodnom forumu o obnovljivim izvorima energije 24.10. u Novom Sadu .
Ministarka Mihajlović je tim povodom izjavila da je njen cilj da se dosadašnje birokratske procedure za izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije smanje i da ubuduće umesto sadašnjih 27 broj potrebnih dozvola bude sveden na pet-šest.
„Razlog zbog kog se obnovljivi izvori više ne koriste u Srbiji vidim birokratsku proceduru“ - rekla je Mihajlović na otvaranju Međunarodnog foruma.
Investitori su u proseku čekali dve do dve i po godine za dobavljanje 27 dozvola. A udeo obnovljivih izvora energije u energetskom bilansu Srbije je između tri i sedam odsto, ne računajući velike hidroelektrane.
Predsedavajući 6. Međunarodnog foruma o obnovljivim izvorima energije Tihomir Simić naveo je da je briga za energetsku sigurnost svake zemlje i nacije predstavlja početak i kraj svih razmišljanja o boljem životu građana i da je jedan od glavnih ciljeva ovog foruma stvaranje uslova za energetski jaku i stabilnu Vojvodinu i Srbiju.
Danas je u Privrednoj komori Srbije, održana četvrta Nacionalna konferencija o agrobiznisu pod nazivom „Obnovljivi izvori energije i razvoj poljoprivredne proizvodnje u Srbiji“. Organizator skupa bilo je Udruženje novinara za poljoprivredu AGROPRESS uz podršku Privredne komore Srbije, Victorie group, Jti, Almeksa i Valjevske pivare.
- Veliko mi je zadovoljstvo što sam ovde sa vama i što ima priliku da s bavim ovom temom. Nalazim se na čelu Odbora za poljoprivredu i nastojaću da vam kratkoj formi kažem šta mislim. Nije to ni politika Vlade niti ću izneti stav Odbora za poljoprivredu ,već ću reći šta mislim da je važno i bitno, i koje su teme u ovom trenutku po mom sudu najvaznije -istakao je Dušan Petrović, otvarajući Konferenciju.
Predsednik skupštinskog Odbora za poljoprivredu Dušan Petrović je ukazao na izuzetne potencijale koje Srbija ima, precizirajući da je naš kapacitet samo u eksploataciji šumskih ostataka za zamenu energetskih potencijala u vrednosti od milion tona nafte, i još toliko kada je reč o eksploataciji ostataka iz poljoprivredne proizvodnje. On je dodao da bolje korišćenje resursa može značajno promeniti ekonomsku sliku Srbije, obezbediti prehrambenu sigurnost, bolji život za poljoprivredne proizvođačce, smanjiti spoljnotrgovinski deficit. Poljoprivredni popis je taj koji će da nam da jasne odgovore o 700.000 gazdinstava koja se bave prozivodnjom hrane. Ono što u svakom slučaju kao činjenicu imamo u jednom trenutku, sredinom ove decenije, 21 vek, 450.000 gazdinstava se prijavilo, formalno i bili su u jednom momentu korisnici državnih subvencija, u 2011.godini pali smo na 80.000 gazdinstava. Dok sam se bavio tim poslom uspeli smo da povećamo broj gazdistava koja su korisnici subvencija, da sa tih 80.000 povećamo na 180.000. To je broj gazdinstava sa kojima i ova nova Vlada ima komunikaciju i koji će dobiti subvencije iz agrarnog budzeta, ali imali smo i nekih 240.000 poljoprivrdnih gazdinstava koji su bili korisnici subvecionisanog goriva - istakao je Petrović. To je korpus poljoprivrednika i porodica koje se bave poljoprivrednom i koji su uspeli da uspostave komunikaciju sa državom kao i da dobiju odredjenu vrstu pomoći od države.
Slobodan Petrović sekretar odbora za energetiku i rudarstvo privredne komere Srbije, istakao da se Privredna komora ovim problemom obnovljivih izvora i održivog razvoja bavi se više od 10-tak godina. Prvo smo radili edukaciju, zatim smo stvarali uslove za finansiranje, a od pre skoro tri godne počela je relaizacija obnovljivih izvora-istako je on. Danas u Srbiji postoje 32 povlašćena ugovora,odnosno 32 proizvodjača obnovljive energija sa instalisanom snagom negde oko 18 megavata, to je skromno za Srbiju, kada pogledamo u svetu stotine hiljada megavata obnovljive energije, medjutim, razvijeni svet se time bavi vise od 40 godna. Kod nas su stečeni uslovi da to radimo, prvo zakonom o energetici iz 2004, a zatim subvencionisnom tarifom od 2010. Ima mnogo planova na tom polju, najvise je malih hidroelektrana, bojazljivo se ulazi u poljoprivredu, ali očekujemo da se to u doglednoj buducnosti mnogo vise razvije.
Samostalni savetnik u Udruženju za energetiku i rudarstvo PKS Vera Ražnatović istakla je da postoji značajan potencijal obnovljivih izvora energije za godišnju proizvodnju veću od četiri miliona toe(tona ekvivalentne nafte). Potencijal biomase u Srbiji procenjen je na 2,7 miliona toe i čine ga ostaci u šumarstvu i drvnoj industriji , ukazala je Ražnatović, precizirajući da je 1,67 miliona toe poljoprivredna biomasa, a 1,52 miliona toe šumska biomasa.
Ona je navela da je nivo korišćenja poljoprivredne biomase u našoj zemlji nizak, slama se uglavnom koristi kao prostirka u štalama, biomasa se za grejanje domaćinstava i zgrada koristi retko, ne postoji tržište za prodaju proizvoda od biomase Procena je da se oko 50 odsto (poljoprivrednih) ostataka sa većih i oko 20 odsto sa manjih gazdinstava mogu iskoristiti za proizvodnju energije , napomenula je Ražnatović.
Mogućnosti primene biomase odnose se na grejanje stambenih i poljoprivrednih objekata, ko-sagorevanje ili potpuna zamena mazuta i lož ulja, proizvodnju biogasa, električne i toplotne energije i biogoriva za saobracaj, rekla je Ražnatović. Ona je kao primere dobre prakse u toj oblasti navela kotlove na biomasu u Viktorija grupi i kogeneraciono postrojenje u mlekari Imlek u Padinskoj Skeli.
Natalija Kurjak, direktor marketing Victoria group-a, u svom izlaganju na konferenciji predstavila je na koji način Victoria Group koristi obnovljive izvore energije kao i uštede koje ostvaruju na ovaj način. Danas je rešavanje energetike u kompaniji i njenim članicama okrenuto maksimalnom korišćenju OIE i smanjenju korišćenja fosilnih goriva. Obnovljivi izvori energije se koriste pre svega zbog ekonomskih efekata, tj ušteda koje se ostvaruju na taj način ali i sa ciljem očuvanja životne okoline i održivog razvoja u skadu sa društveno odgovornom politikom kompanije Vitoria Group.
Za sada se kotlovi na biomasu koriste u pogonima Victoria Oil u Šidu, gde se kao energent koristi suncokretova ljuska, kao i u fabrici Sojaprotein u Bečeju gde se koriste sojina slama i sojina melasa, a planirano je i instaliranje i novih kotlova.
Uštede koje kompanije ostvaruju na ovaj način nisu zanemarljive. Samo u fabrikama u Šidu i Bečeju se na ovaj način uštedi preko 12 miliona evra u periodu od 5 godina.
Veliku pažnju na konferenciji privuklo je izlaganje prof. dr Miladina Ševarlića, sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, pod nazivom „Poslednja i Nova strategija razvoja agrarne privrede i agrarna politika Srbije. Na početku, profesor Ševarlić nas je podsetio gde se trenutno nalazi srpska poljoprivreda, ukazavši na karakteristike agrarnog sektora u privredi Srbije (20% BDP, 30% zaposlenih, 23% izvoza) kao i na devastiran i uvozno orijentisan pred-farmerski sektor, na nisku produktivnost i nekonkurentnost, ali i na činjenicu da se u Srbiji poljoprivreda tretira kao socijalni „amortizer“. Profesor je pomenuo i ograničenja koja trenutno vladaju u agro-sektoru, kao što su nepovoljna agrarna struktura, neregulisani svojinski odnosi( privatizacija, restitucija), 3N agrarni budžet (nizak, nepravedan i nestabilan), nepovoljni uslovi finansiranja ali i nedostupnost i nepripremljenost za EU fondove.
Situacija jeste loša ali postoji i rešenje. Profesor Miladin Ševarlić ovo rešenje vidi u :
Strategiji poljoprivrede bazirane na znanju, ali i iskustvima Hrvatske, Slovenije i Poljske a usmerenoj ka zapadu; Ekološki i ekonomski održivoj poljoprivredi, bez GMO; Većem, obuhvatnijem i pravednijem agrarnom budžetu; Povećanju konkurentnosti i profitabilnosti; Organsko orjentisanoj poljoprivredi, sa višim fazama prerade; Podršci udruživanjima i zadrugarstvu; Agrobiznis kompanijama kao regionalnim liderima; Socijalno obuhvaćenom i održivom stanovništvu sela kao i u određivanju pokazatelja realizacije, i redovnom praćenju godišnjih izveštaja.
Svoje tvrdnje profesor Ševarlić je potkrepio i sa studijama slučaja vezanim za pčelarstvo i proizvodnju šljivovice.
Izvor: "AGROPRESS"
Slonova trava, kineski šaš ili trska miskantus, koja se koristi kao biomasa u energetskim postrojenjima, ali i za kultivaciju degradiranog zemljišta, mogla bi dobro da uspeva u Srbiji, kaže profesorka na beogradskom Fakultetu za primenjenu ekologiju "Futura" Gordana Dražić.
Srbija je pogodna za uzgoj trske miskantus (miscanthus giganteus), koja se koristi kao biomasa za energetska postrojenja i za kultivaciju degradiranog zemljišta, pokazalo je eksperimentalno gajenje te biljke.
"Pokazalo se da taj hibrid nastao ukrštanjem šećerne trske i takozvane kineske trske, ima dvostruko veću energetsku vrednost od kolubarskog lignite, da može da bude odlična sirovina za biodizel, ali i da pomogne u rekultivisanju zemljišta koje je je čovek uništio svojim delovanjem", objašnjava Gordana Dražić, profesorka na beogradskom Fakultetu za primenjenu ekologiju "Futura Gordana Dražić"
Profesorka Dražić je za ekološki portal agencije Beta "Zelena Srbija" rekla da se miskantus od 2006. eksperimentalno gaji na nekoliko lokacija širom Srbije, na različitim vrstama zemljišta, a u okviru projekta "Ekoremedijacija degradiranih prostora produkcijom agro-energetskih useva", koji Futura sprovodi u saradnji sa nekoliko naučnih institucija, a od pre dve godine i sa Elektroprivredom Srbije (EPS).
Zasadi miskantusa, koji je poznatiji kao "slonova trava" ili "kineski šaš", pored ostalog nalaze se u zemunskom Institutu za primenu nuklearne energije, komunalnoj deponiji u Čačku, odlagalištu pepela i šljake u termoelektrani "Nikola Tesla" B, u Velikim Crljenima, i na deponiji jalovine u Kolubari, kao i na močvarnom zemljištu u Zasavici kod Sremske Mitrovice, ali i u Loznici na degradiranom poljoprivrednom zemljištu i u Vršcu na černozemu.
"Miskantus je visokoenergetska biljka koja može imati prosečan godišnji prirast od 18 do 25 tona celuloze po hektaru i čiji je vek eksploatacije oko 20 godina", napominje profesorka Dražić.
Godišnji prirast u bukovoj šumi iznosi oko dve tone po hektaru, a hrastove oko tonu i po, što znači da po količini biomase jedan hektar te trske može da zameni 16 hektara posečene bukove šume.
Dražićeva kaže da je za sada najveći problem početka komercijalnog uzgoja miskantusa u Srbiji skupa sadnja, jer se taj sterilni hibrid poreklom iz Kine, koji raste tri do četiri metra u visinu, ne razmnožava putem semena već isključivo vegetativno,odnosno putem rizoma.
"Za setvu na jednom hektaru potrebno je 10.000 do 20.000 korenova i svaki košta 15 do 16 evro centi", objašnjava Dražićeva, ali dodaje da miskantus nakon toga ne zahteva naročite agrotehničke mere, kao što su đubrenje ili oranje, što smanjuje troškove uzgoja.
Eksploatacija može da počne nakon treće godine od sadnje, kada gotovo da prestaju troškovi ulaganja, osim za sakupljanje biomase.
Energent pogodan za manje gradove i sela
Energetska vrednost miskantusa je 16 mega-džula po kilogramu i u zavisnosti da li se ubira na jesen ili u februaru koristi se za dobijanje briketa i pelata, odnosno za biogorivo, dodala je profesorka Future.
"Miskantus bi mogao da se gaji na samo na devastiranom zemljištu, već i na površinama koje nisu pogodne za uzgoj hrane ili poljoprivrednog zemljišta koga nema ko da obrađuje", napominje Dražićeva.
Ističe da je to lako obnovljiv izvor energije koji bi bio pogodan za manja energetska postrojenja za manje gradove i sela, jer je izračunato da bi za količinu struje od pet megavata u nekim velikom elektranama bilo potrebno 20.000 tona miskantusa, odnosno površina zasada od 1.000 hektara.
Miskantus se kao bioenergent koristi u Kanadi, Irskoj, Velikoj Britaniji, Češkoj, Nemačkoj, Danskoj, a predviđa se da će narednih godina postati značajna sirovina druge generacije biogoriva.
Dražićeva kaže da se još uvek ne može reći kada bi moglo da počne komercijalno gajenje te trske u Srbiji, ali je istakla da se radi na uspostavljanju saradnje nekoliko zemalja podunavlja kako bi se podstakao uzgoj miskantusa.
Prema njenim rečima, proletos je potpisano Pismo o namerama o dunavskom miskantusu između predstavnika obrazovnih istitucija iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Nemačke i Austrije sa ciljem da se obezbede sredstva iz pretpristupnih fondova EU kako bi počeo masovan uzgoj te biljke, odnosno kako bi se izgradila postrojenja koja bi je koristila kao energent.
Izvor: "RTS"
Nacionalna asocijacija za biomasu SERBIO
Vladike Ćirića 2, 21 000, Novi Sad, Srbija
Telefon: 021/3823 533
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
BioRES Project - Sustainable Regional Supply Chains for Woody Bioenergy has received funding from the European Union's Horizon 2020 research innovation programmer under grand agreement No 645994
Osnivanje Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO podržala: