U Briselu je 11. Maja 2017. održana završna konferencija BioRES projekta. Skup je organizovan u prostoru predstavništva Bavarske pri EU, na ekskluzivnoj lokaciji u neposrednoj blizini Evropskog parlamenta.
BioRES je odlučio da svoju finalnu konferenciju organizuje kao doprinos aktuelnoj debati o budućem energetskom miksu unutar EU. U tom smislu konferencija je imala naziv “Vizije bioenergije - prenošenje lokalnih inicijativa u Brisel”. Vodeće pitanje čitavog događaja bilo je: Kako iskustva stečena na BioRES projektu mogu korisno biti primenjena u trenutnom političkom kontekstu u EU?
Važno je zapamtiti da je bioenergija najvažniji izvor obnovljive energije u Evropi i da će igrati ključnu ulogu u budućem energetskom miksu Evropske unije. Najveći deo bioenergije u Evropi dolazi iz drvnih ostataka koji se lokalno javljaju i upotrebljavaju, pa stoga razvoj bioenergetskog sektora zavisi od spremnosti lokalnih zajednica da ih održivo upotrebljavaju. Lokalni primeri prikazani na ovoj konferenciji osvetlili su mogućnosti prevođenja u praksu onoga što stoji u Evropskoj direktivi o obnovljivoj energiji.
Sama konferencija bila je podeljena u sledećih pet tematskih blokova:
Vojislav Milijić, potpredsednik SERBIO i menadžer BioRES projekta za Srbiju održao je prezentaciju u okviru petog tematskog bloka. On je izneo tezu zašto su logistički centri odgovor na narastajuću tražnju za drvnom biomasom, kako na lokalnom tako i na regionalnom nivou. Istakao je da logistički centri nisu samo dinamični, već u isto vreme jednostavni i inovativni jer predstavljaju zdrav poslovni model.
Veliki broj učesnika iz cele Evrope pokazao je da je bioenergija iz drveta značajna tema i u državama koje nisu partneri na projektu. Učesnici iz 28 zemalja pokazali su veliku potrebu za informacijama, razmenama znanja i aktivnom komunikacijom između ljudi sa iskustvom u Evropi i šire. Konferencija je naročito posredovala u razmeni znanja između razvijenih i manje razvijenih tržišta biomase, ukazujući kako na prepreke tako i na zajedničke mogućnosti i šanse.
Toplane u Srbiji greju uglavnom na gas i mazut, koji su skupi jer se uvoze. Ukoliko dođe do problema u snabdevanju, osam toplana nema alternativu gasu. Nekoliko pilot projekata pokazuje da bi biomasa mogla da bude isplativa zamena i da bi grejanje moglo da bude 10 odsto jeftinije od mazuta. Srbija iz obnovljivih izvora obezbeđuje 23 odsto energije, udeo biomase je 10 odsto i taj procenat mogao bi da bude duplo veći kada bi se iskoristio potencijal koji zemlja ima u biomasi. Od svih obnovljivih izvora energije najveće mogućnosti su u biomasi.
Prošle godine, smederevska toplana je jednu kotlarnicu sa lož ulja prebacila na biomasu i prepolovila troškove za energente. Konkurisali su za rekonstrukciju još jedne koja će grejati 1.000 stanova.
"Negde za 86 odsto otprilike, prema prvim proračunima smanjili bi emisiju ugljen dioksida, gde bi za 37 odsto uštedeli na nabavci energenata." kaže direktor Toplane u Smederevu Vladimir Kulagić.
Za prelazak na biomasu u Programu Ministarstva energetike je 15 toplana. Uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju i "KFV banke" u toku je prva faza rekonstrukcije pet daljinskih sistema u Malom Zvorniku, Novoj Varoši, Novom Pazaru, Prijepolju i Bečeju.
U okviru drugog projekta, koji podržava Program Ujedinjenih nacija za razvoj, gradi se i šest novih postrojenja na biomasu koja će pored grejanja proizvoditi i struju. U Privrednoj komori Srbije spremna je i elektronska berza ponude i tražnje biomase.
Izovr: rts.rs
Izgradnja nove “Toplane” na drvnu sečku najbolje je rešenje za Grad i građane u datim okolnostima, poručio je zamenik gradonačelnika Srđan Amidžić.
Izborom strateškog partnera za gradnju Toplane, u Gradskoj upravi se nadaju da će jednom zauvek rešiti problem sa ovim komunalnim preduzećem i grejanjem stanovnika.
Suština je, naglašava on, da se napravi pravi sistem gde će se dug početi smanjivati, a sa novim preduzećem na drvnu sečku, Banjaluka planira godišnje uštede od osam miliona maraka. Računa se da će najvećem gradu Srpske trebati oko 80.000 tona drvne sečke. Republika Srpska nema ni jedan drugi energent, kao što su gas i termalne vode, tako je logično da se okreću drvetu, koji se nalazi u lokalu.
Kaže da su već razgovarali sa 'Šumama Srpske' i drugim dobavljačima i rezervisali potrebne količine sečke, tako da ovaj energent, uverava, neće biti problem.
Podsetimo, izgradnja Toplane na biomasu u Prijedoru koštala je oko 8,6 miliona evra. Ovo postrojenje godišnje troši 30.000 kubika drvene mase, što je tri puta manje od planiranog utroška u Banjaluci.
Prema ovoj gruboj računici, izgradnja slične Toplane u gradu na Vrbasu koštala bi oko 20 miliona evra. Partner koji bude ulagao novac biće vlasnik 51 odsto kapitala.
Prijedor godišnje za biomasu troši dva miliona KM, umesto ranijih 5,5 miliona za mazut.
Stara Toplana mora proći proces restrukturiranja, a za sve kredite postoji garancija Grada. Cilj je da se dug od 85 miliona KM počne smanjivati, a ne da se iz godine u godinu povećava, podsetio je Amidžić.
Izovr: blic.rs
ŠTA?
Dođite i čujte Evropske vizije o bioenergiji, kako iz prespektive institucija tako i iz perspektive korisnika. Organizovano od strane AEBIOM, u okviru BioRes projekta, Vizije o Bioenergiji - Donošenje lokalne inicijative u Brisel daje vam mogućnost da otkrijete, iz prve ruke, lokalne projekte koji imaju transformacione i dalekosežne regionalne prednosti.
Učesnici će imati priliku da posete jednu od ovih projekata, austrijski BLTC, putem virtuelne ture 360 °. To bi bilo kao putovanje na lice mesta...
KADA?
11. maja 2017. ( od 9:00 do 16:00 h)
GDE?
Predstavništvo Slobodne države Bavarske u Evropskoj uniji, Brisel (BE)
O BioRES-u
BioRES uvodi inovativni koncept Logističko-trgovinskih centara na bazi biomase (BLTC-ova) u Srbiji, Hrvatskoj i Bugarskoj na osnovu međunarodne saradnje sa evropskim liderima tehnologije. Kao regionalna „tržišta bioenergije“ ovi BLTC-ovi će pomoći da se poveća kako lokalna ponuda tako i potražnja za proizvodima na bazi drvne bioenergije. Saznajte više...
U Plovdivu (Bugarska) je od 30.01. do 01.02. održan sedmi sastanak upravnog odbora BioRES projekta. Sastanku su prisustvovali svi partneri na projektu, koji su tokom dvodnevne diskusije detaljno analizirali napredak po svim projektim aktivnostima.
Imajući u vidu da se BioRES projekat završava u Junu 2017. godine bilo je neophodno napraviti detaljan presek stanja i dogovoriti dalje korake u predstojećim finalnim mesecima.
Ovom prilikom je dogovoreno da će Nacionalna asocijacija za biomasu SERBIO do kraja projekta razviti jedan on-line logistički centar za snabdevanje biomasom, jedini takve vrste koji će biti formiran u zemljama inplementacije. Ovakav logistički centar biće inicijalno formiran u zapadnoj Srbiji i umrežiće proizvođače drvnih biogoriva, prodavce i prevoznike. Nakon inicijalne faze formiranja, on-line logistički centar će imati sav potencijal da se dalje širi i obuhvati druge regione.
Pored ovoga Nacionalna asocijacija za biomasu SERBIO sprovešće i proces sertifikacije jednog logističkog centra po sistemu CoC (Chain of Custody). Ovo će biti jedini sertifikovan logistički centar u zemljama inplementacije.
Na sastanku je prezentovana i web platforma putem koje će svi logistički centri formirani kroz BioRES projekat dobiti svoje prezentacije na internetu. Ista platforma poslužiće i za formiranje on-line logističkog centra.
Na kraju sastanka utvrđen je datum završne konferencije BioRES projekta. Konferencija će biti održana 11.05.2017. u Bavarskoj kući u Briselu, u neposrednoj blizini Evropskog parlamenta.
Porez na CO2 kao ključno sredstvo za uspešnu tranziciju energije
Od 18. do 20. januara, vodeći svetski stručnjaci za bioenergiju iz šumarstva i poljoprivrede, električne i toplotne energije, mobilnosti i nauke sastali su se na 5. Centralno-Evropskoj konferenciji na temu biomase u Gracu. Ovom prilikom Svetska asocijacija za biomasu, Evropska asocijacija za biomasu, kao i nacionalne asocijacije iz Austrije, Nemačke, Italije, Slovenije, Hrvatske i Srbije potpisale su deklaraciju iz Graca, koja sadrži zahteve energetske politike EU.
Ključni parametri definisani u deklaraciji mogu se sažeti u sledećem:
Tekst deklaracije na engleskom jeziku i prevod na srpski jezik možete pronaći malo niže.
Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, gradonačelnik Beograda Siniša Mali i ambasador Švajcarske Filip Ge, potpisali su aneks Sporazuma za projekat kombinovane toplane-elektrane na biomasu u Padinskoj skeli.
Aneksom Sporazuma povećana su sredstva za realizaciju projekta. Finansijska pomoć švajcarske Vlade povećana je sa 6.418.200 EUR na 7.597 700 EUR i sa 435.000 švajcarskih franaka na 973 400 franaka, dok Grad Beograd obezbeđuje sufinansiranje u iznosu od 1.500.000 EUR.
Projekat predviđa izgradnju Kombinovane toplane - elektrane (KTE) u Padinskoj skeli, koja za gorivo koristi biomasu, energetsku rehabilitaciju škole "Olga Petrov" i bolnice "dr Laza Lazarević", kao i izgradnju toplovoda.
Više na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.
Predstavnici Ministarstva energetike, grada Beograda i Ambasade Švajcarske potpisali su u ponedeljak, 16. januara, aneks ugovora za izgradnju kombinovane toplane-elektrane na biomasu u Padinskoj skeli, kojim su obezbeđena dodatna sredstva Vlade Švajcarske u iznosu od 1,2 mil EUR i 500.000 švajcarskih franaka.
Takođe, krajem decembra 2016. kompanija Vinex Etil najavila je investiciju od 5,8 mil EUR u izgradnju bioenergane u Lukićevu kod Zrenjanina, kapaciteta 2 megavata, dok je Bioenergy point početkom decembra, uz već postojeću fabriku za proizvodnju peleta u Boljevcu, započeo izgradnju još jednog takvog pogona, vrednog oko 2 mil EUR, ali i termoelektrane na biomasu, što je investicija "teška" dodatnih 7 mil EUR.
Sve ove aktuelne - najavljene i već započete - investicije u biomasu i njenu preradu dešavaju se u trenutku kada projekat BioRES, kojim se uvodi inovativni koncept logističko-trgovinskih centara za biomasu (BLTC) u Srbiji, Hrvatskoj i Bugarskoj, ulazi u završnu fazu. Naime, aktivnosti koje Nacionalna asocijacija za biomasu Serbio sprovodi u saradnji sa međunarodnim partnerima iz Evropske unije, počele su u januaru 2015. godine, a planirano je da se projekat završi do juna 2017.
- U okviru BioRES projekta trebalo bi da ostvarimo tri velika cilja - da formiramo između šest i osam logističko-trgovinskih centara za drvnu biomasu u najmanje dve od tri zemlje (Bugarska, Hrvatska i Srbija), kao i da obezbedimo ugovore o prodaji najmanje 8.000 tona drvnog goriva i kupovini adekvatne količine sirovina da se ova goriva proizvedu. Na ova dva cilja se i dalje radi, dok je treći - obučavanje 12 trenera koji će držati dalje obuke zainteresovanima o lancima snabdevanja drvnim biogorivima, kao i prisustvo najmanje 400 učesnika na ovim treninzima, realizovan - kaže u razgovoru za eKapiju Vojislav Milijić, potpredsednik Nacionalne asocijacije za biomasu Serbio i menadžer BioRES projekta za Srbiju.
Prema njegovim rečima, ovi centri trebalo bi da imaju optimizovanu organizaciju trgovine i logistike, u njima će se trgovati različitim proizvodima na bazi biomase, i zato je bilo važno da budu ispunjeni neki od najvažnijih kriterijuma: da lokacija ima potreban potencijal i resurse, da lokalna administracija bude zainteresovana i da pruži svoj doprinos, da ima zainteresovanih privatnih investitora, kao i da postoje svest potrošača i potražnja na tržištu. U navedene tri zemlje prepoznato je 15 takvih lokacija, od kojih šest u Srbiji.
- Postoje već potencijalni investitori i u Srbiji trenutno radimo na dva logističko-trgovinska centra. Uglavnom se radi o brownfield ulaganjima tamo gde već postoji osnovna infrastruktura. U nekim slučajevima postoji i dosta opreme, te je potrebno prilagoditi prostor i dokupiti deo mašina. Visina ulaganja uglavnom zavisi od polazne osnove, pa su u nekim logističkim centrima u Austriji ulaganja bila i manja od 500.000 EUR, dok je u neke centre u Nemačkoj uloženo i više miliona evra - ističe Milijić.
Biomasa bi mogla grejati i plastenike...
Kada je reč o obezbeđivanju sirovina, sagovornik eKapije kaže da tražnja za drvetom jeste velika i da su vlasnici i korisnici šuma zainteresovani za saradnju, ali je njihov interes "stvaranje dodatne vrednosti i postizanje boljih cena".
- Prodaja kvalitetnih drvnih goriva je nešto što će u budućnosti sve više dobijati na značaju, a značaj obnovljivih izvora energije, i konkretno biomase, prepoznali su i predstavnici države. Tu postoji spremnost za konkretnu podršku koju smo već dobili od Ministarstva poljoprivrede, kao i od lokalnih samouprava - navodi Vojislav Milijić i dodaje da će projekat BioRES zaposliti veliki broj ljudi, kako u samim logističko-trgovinskim centrima, tako i indirektno, angažovanjem u dobavljanju drveta, proizvodnji i transportu.
Što se tiče potencijala biomase kao resursa u Srbiji, naš sagovornik objašnjava da to zavisi od vrste biomase. Ako se govori o poljoprivrednoj biomasi, tu je svakako vodeća Vojvodina, pre svega Bačka. Kada je reč o mogućnostima uspostavljanja energetskih plantaža, tu dobre potencijale ima Banat, dok u Sremu postoji zastupljenost i poljoprivredne i drvne biomase.
Sa njim se slaže i agroekonomski analitičar Milan Prostran koji navodi da je godišnji kapacitet biomase u Srbiji oko 3,5 miliona tona, od čega oko 2 miliona u Vojvodini i 1,5 milion tona u centralnoj Srbiji.
- Potencijal je evidentan, ali i dalje malo iskorišće, jer se o ovoj vrsti energenata ozbiljnije govori tek u poslednjih desetak godina. Mislim da država još nije u dovoljnoj meri prepoznala značaj biomase, koja se može koristiti i za zagrevanje plastenika i staklenika, čime bismo sezonu produžili na čitavu godinu - kaže Prostran u razgovoru za eKapiju.
On ističe da je u Vojvodini najprisutnija biomasa koja nastaje od ostataka nakon berbe, odnosno žetve žitarica, i podseća da su mnogobrojni projekti već pokrenuti, odnosno da postoje fabrike briketa i izolacionih ploča, koje veoma uspešno posluju.
Potrebno je razvijati domaće tržište
Vojislav Milijić napominje da drvna biomasa ima značajan potencijal u istočnoj, južnoj i zapadnoj Srbiji, ali i skreće pažnju na kompleksnost pitanja sirovina, jer se moraju imati u vidu i konzumenti. Prema njegovim rečima, tamo gde ima potencijala često nema potrošača, a transport na duže distance - nije uvek isplativ.
Kada je reč o plasmanu biomase na tržište, i to zavisi od proizvoda. Kod drvnog peleta je, posle više godina dominacije izvoza, došlo do značajnog porasta tražnje na domaćem tržištu. Drvna sečka i dalje ima ograničenu tražnju na domaćem tržištu, dok tražnja za ogrevnim drvetom konstantno raste, jer ga koriste i domaćinstva i proizvođači peleta i iverice. Tražnja za slamom je još ograničena, ali i ona raste.
- Mislim da u svakom slučaju treba raditi na razvoju domaćeg tržišta, jer ako težimo energetskoj nezavisnosti, ne bi trebalo da izvozimo biomasu, koju ćemo onda kompenzovati uvozom fosilnih goriva - smatra Vojislav Milijić.
On zaključuje da projekat BioRES doprinosi promociji obnovljivih izvora energije, ali je njegov cilj pre svega da ukaže na ekonomske efekte korišćenja drvnih biogoriva i predstavi modele i načine kako da se ona koriste kao ekološki prihvatljivo, održivo i isplativo gorivo.
Marko Andrejić
Izvor: eKapija
Ekologija postaje sve unosnije područje o čemu svedoče milijarde evra uloženih u tu oblast i milioni novih radnih mesta. “Zelene tehnologije” čine 2,5 odsto BDP-a Evropske unije, a donele su 3,5 miliona radnih mesta i u stalnom su razvoju, navodi Ekonomski online.
Srbija, sa druge strane, za ekologiju izdvaja svega 0,4 odsto bruto domaćeg proizvoda, a stručnjaci kažu da je sve ispod 1,5 odsto nedovoljno za investiranje u unapređenje kvaliteta životne sredine. Procenjuje se da će Srbija, koja želi da postane članica EU, u narednih desetak godina morati da uloži oko 10 milijardi evra u ekološke projekte, navodi se u tekstu.
Srbiju na ulaganje u oblast ekologije u pregovorima sa EU obavezuje poglavlje 27, koje se bavi pitanjima životne sredine i klimatskih promena. Od ukupnog iznosa pomoći iz pretpristupnih fondova, koju je Srbija u prethodnih petnaest godina dobila od EU, četvrtina je bila namenjena za oblast zaštite životne sredine.
U Srbiji je od 2000. godine uloženo skoro 700 miliona evra u ekološke projekte, od čega je korist imalo više od milion građana, kroz bolje snabdevanje čistom vodom i usluge upravljanja otpadom, čistiji vazduh, bezbednije upravljanje opasnim hemikalijama, ali i indirektno, kroz bolje opšte propise u ovoj oblasti.
Ispunjavanje strogih direktiva EU o ekologiji povlači i značajne investicije, što predstavlja ekonomski potencijal. Naime, ulaganja u infrastrukturu “zelene tehnologije” i cirkularnu ekonomiju otvara mogućnost za nova radna mesta. Procenjuje se da će Srbiji za ulaganje u oblast zaštite životne sredine u narednih deset godina biti potrebno 10 milijardi evra. Najviše će se ulagati u upravljanje vodama, kako u vodosnabdevanje tako i u tretman otpadnih voda, ali i u sanaciju industrijskih zagađenja i efikasnije upravljanje otpadom, a sredstva će biti obezbeđena kroz razne partnerske projekte i uz pomoć EU. Procenjuje se da će u narednih pet godina, kroz različite grane “zelene ekonomije”, biti otvoreno 150.000 radnih mesta.
Pročitajte ceo tekst na Ekonomski Online
Specijalizovane stručne usluge, koje pruža Nacionalna asocijacija za biomasu "SERBIO"
Nacionalna asocijacija za biomasu SERBIO
Vladike Ćirića 2, 21 000, Novi Sad, Srbija
Telefon: 021/3823 533
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
BioRES Project - Sustainable Regional Supply Chains for Woody Bioenergy has received funding from the European Union's Horizon 2020 research innovation programmer under grand agreement No 645994
Osnivanje Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO podržala: