13. marta 2013. godine u Kisaču, nadomak Novog Sada, preduzeće Agromercator d.o.o organizovalo je prezentaciju proizvodne linije za agropelet firme Propelety iz Češke. Agromercator d.o.o zastupnik je ove firme za Republiku Srbiju.
Nacionalna asocijacija za biomasu - SERBIO je na ovoj prezentaciji prisutne upoznao sa potencijalima biomase u Srbiji i ograničenjima koja danas postoje u njenoj upotrebi. Proces peletiranje poljoprivredne biomase teži je i zahtevniji od peletiranja drvne biomase, pa je za prisutne predstavnike privatnih firmi i poljoprivrednike bilo značajno da saznaju više o mogućnostima za investiranje u ovakve proizvodne linije. Proizvođači nude izgradnju kompletnog postrojenja, kalkulaciju opravdanosti ulaganja za zainteresovane investitore kao i servisiranje celokupnog sistema.
Na prezentaciji u Kisaču, bilo je reči i o mogućnostima za finansiranje ovakih proizvodnih linija putem kredita i lizinga za energetski efikasne projekte koje domaće banke odobravaju.
Biougalj DOO bavi se obnovljivim izvorima energije, preradom biomase putem HTC tehnologije u proizvod većeg kalorijskog sadržaja biouglja.
Proteklih dana su švajcarci iz Globernice napravili poslednji korak u investiciji vrednoj preko 40 miliona eura, tako što su platili opštini Karansebeš (Rumunija) 250.000 eura i postali vlasnici 12,5 hektara zemlje na kojoj će biti izgrađena fabrika za proizvodnju peleta.
Pored izgradnje fabrike peleta biće konstruisana i solarna farma za proizvodnju struje. Nakon završetka ovih projekata pored velikog broja novih radnih mesta očekuje se da će i budžet opštine Karabsebeš biti veći za oko milion eura u narednim godinama.
Lokalna samouprava imaće 15% od profita, ali ne manje od 50-60.000 eura godišnje u prvih 10 godina, dok posle tog perioda iznos ne sme biti manji od 100.000 eura godišnje.
Izvor: caon.ro
Delegacija opštine Vršac, u sastavu delegacije AP Vojvodine koju je predvodio Branislav Bugarski pokrajinski sekretar za međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu, prisustvovala je dogovorima sa predstavnicima Fondacije "Mitteleuropa", koji su održani u Trstu.
Italijani su do detalja predstavili plan da se u devet vojvođanskih opština izgrade centrale za proizvodnju električne energije iz biomase. Jedna od njih, snage 10 MW i vredna 34 miliona evra, bila bi i u opštini Vršac i u njoj bi posao trebalo da dobije oko 120 radnika.
Predstavnicima opštine Vršac uručeno je pismo o namerama, o kojem će dalje odlučivati lokalna samouprava. Na teritoriji Vojvodine godišnje se uništi i spali oko 4.8 miliona tona biomase.
U delegaciji opštine Vršac bili su Miloš Vasić član Opštinskog veća i Saša Živković koordinator u kancelariji za lokalni ekonomski razvoj.
Izvor: eVrsac.rs
U skladu sa politikom da otpad treba koristiti kao resurs i da se treba sve više okretati alternativnim izvorima energije, u zemljama EU se skoro 10% zelene energije dobija iz biogasa.
Biogas nastaje biloškim razlaganjem različitog organskog otpada kao što je biomasa ili otpad sa poljoprivrednih dobara, iz gradske kanalizacije, sa deponija. Za razliku od Evrope u Srbiji i zemljama regiona ovaj alternativni izvor energije tek počinje da se koristi. Jedna od većih elektrana na biogas u Srbiji, odnosno pogon za proizvodnju električne energije iz stajskog đubriva, izgradjena je na farmi mlekare „Lazar” kod Blaca. Koliko električne energije isporučuje ova elektrana i po čemu je jedinstvena za Evronet otkriva Biljana Đogić.
Prilog PG Mreža i emisiju Evronet pogledajte u celini na sledećem linku: http://www.mreza.rs/evronet/previous-episodes/Energetika-i-saobracaj/23276/elektrana-na-biogas.html
Biomasu je najbolje koristiti za zagrevanje prostora u domaćinstvima, kao zamenu za loženje mazuta i uglja u toplanama, za proizvodnju struje i biogoriva. Veći deo biomase iz drveta mogao bi da se koristi za proizvodnju peleta i toplotne energije, a poljoprivredna biomasa za kogeneraciju električne i toplotne energije i proizvodnju biogasa
Ograničene rezerve fosilnih goriva (nafte, uglja, prirodnog gasa), kao i štetan uticaj na životnu sredinu usled emisije ugljen-dioksida prilikom sagorevanja ovih goriva, podstakle su industriju i potrošače na sve veću upotrebu obnovljivih izvora energije (biomase, solarne, hidro i energije vetra), kako u svetu, tako i kod nas. Brojne analize pokazuju da je biomasa najveći resurs obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji. Podaci Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine pokazuju da ukupni procenjeni potencijal biomase kod nas iznosi oko 3,3 miliona tona ekvivalenta nafte godišnje. Iz ugla energije koja se teoretski može proizvesti, ova količina biomase u srazmeri je sa dvadesetpetogodišnjom proizvodnjom struje u HE ''Đerdap''.
Mogućnosti korišćenja biomase zavise od energetskog miksa, odnosno da li se potencira proizvodnja električne ili toplotne energije, ili možda za proizvodnju biogoriva za saobraćaj. Ono što je svima zajedničko jeste da je neophodna zakonska regulativa, i pre svega regulativa potencijala, kako se ne bi koristili previše i na neadekvatan način, pa da ne dođe do konflikta između proizvodnje hrane i energije.
Biomasa je organska supstanca biljnog ili životinjskog porekla (drvo, slama, biorazgradivi ostaci iz poljoprivredne proizvodnje, stajsko đubrivo, organski deo komunalnog čvrstog otpada), koja se kao izvor obnovljive energije može koristiti za proizvodnju toplotne i električne energije i za proizvodnju tečnih i gasovitih goriva - bioetanola, biodizela i biogasa.
Energetski potencijal biomase od šumarstva i drvne industrije, nastale prilikom seče i prerade drveta, u našoj zemlji se procenjuje na približno jedan milion tona ekvivalentne nafte. Oko 1,7 miliona tona ekvivalentne nafte potiče od poljoprivredne biomase - poljoprivrednog otpada i ostataka iz ratarstva, uključujući i tečno stajsko đubrivo. Osim ostataka iz ratarstva za proizvodnju hrane u Srbiji, postoje velike mogućnosti i za namensko uzgajanje biomase, koje neće konkurisati proizvodnji hrane.
Biomasu je u Srbiji najbolje koristiti za zagrevanje prostora u domaćinstvima, ili kao zamenu za loženje mazuta i uglja u toplanama, kao i za proizvodnju struje, korišćenjem ostataka iz poljoprivrede i za proizvodnju biogoriva. Veći deo biomase iz drveta mogao bi da se koristi za proizvodnju peleta i proizvodnju toplotne energije, a poljoprivredna biomasa za kogeneraciju električne i toplotne energije i proizvodnju biogasa.
Ambiciozni plan Ministarstva energetike da do 2020. godine udeo OIE u ukupnoj potrošnji energije dostigne 27%, postavlja brojne izazove pred proizvođače i korisnike energenata na bazi OIE. Tržište biomase kod nas nije dovoljno razvijeno, a jedan od uzroka je i nedovoljna konkurentnost energenata od biomase. Tačnije, postignut je određeni nivo iskorišćenja šumske biomase, kao i ostataka u poljoprivredi, ali tako dobijeni proizvodi se gotovo u celini izvoze.
Ovi energenti simbolično učestvuju u supstituciji skupih uvoznih energenata ili električne energije koja se koristi za grejanje. Na povećanju učešća biomase u energetskom bilansu zemlje treba preduzeti niz koraka, a prvi i najjednostavniji je da se kategorizacija biomase adekvatno primeni na postojeće fiskalne i zakonske okvire u našoj zemlji. Danas imamo paradoksalnu situaciju da su energenti na bazi biomase, kao što su pelet i briket, opterećeni opštom stopom poreza na dodatu vrednost od 20%, dok su konvencionalni energenti koji se koriste u iste svrhe, kao što su prirodni gas i ogrevno drvo, oporezovani posebnom stopom PDV-a od 8%.
Nacionalna asocijacija za biomasu - ''Serbio'' pokrenula je inicijativu za adekvatnu kategorizaciju biomase i energenata dobijenih od biomase, pre svega adekvatan poreski tretman, u skladu sa poreskom stopom ostalih energenata. Inicijativa se zasniva na izmeni i dopuni Pravilnika o utvrđivanju dobara i usluga čiji se promet oporezuje po posebnoj stopi PDV, tako da se i ogrev na bazi biomase, u koji spadaju sečka, pelet i briket, operezuje posebnom poreskom stopom od 8%.
„S obzirom da se skoro sav briket i pelet izvozi, država ne ostvaruje prihod od PDV, tako da smanjenje poreske stope ne bi ni moglo da dovede do smanjenja prihoda u budžetu, već bi ekološki čista goriva postala konkurentnija na domaćem tržištu, čime bi se postigla veća supstitucija uvoznih energenata domaćim, ali i ostvarivanje većih prihoda od PDV“, rekao je Tomislav Micović, predstavnik Nacionalne asocijacije za biomasu - ''Serbio'', na predstavljanju ove inicijative u beogradskom Medija centru i najavio da će uputiti zahtev za smanjenje PDV-a Ministarstvu finansija i privrede, da bi se poreska stopa na ogrev na bazi biomase izjednačila sa stopom oporezivanja konvencionalnih energenata koji se koriste za grejanje, kao što su prirodni gas i ogrevno drvo.
Micović je istakao da država trenutno skoro ne ostvaruje prihod od PDV-a na sečku, pelet i briket, jer se 90 odsto proizvodnje izvozi, tako da smanjenje poreske stope ne bi dovelo do smanjenja prihoda u budžetu.
"Smanjenjem stope PDV-a na osam odsto povećala bi se iskorišćenost biomase u Srbiji, a ekološki čista goriva postala bi konkurentnija na domaćem tržištu, čime bi se postigla zamena uvoznih energenata domaćim ", kazao je on i dodao da bi se na taj način povećao prihod od PDV-a, razvili potencijali lokalnih zajednica u koje sve više proizvođača bioenergenata želeli da ulaže i otvorila bi se nova radna mesta.
Predstavnik Resurs centra iz Majdanpeka, Boris Ilijevski, ističe da je biomasa veliki neiskorišćeni potencijal Srbije.
"Iz ugla energije koja se teoretski može proizvesti, ta količina biomase je u srazmeri sa proizvodnjom struje u Đerdapu tokom 25 godina. Ambiciozan plan Ministarstva energetike da do 2020. godine udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji dostigne 27 odsto, teško će biti ostvariv, ukoliko se ne pomogne proizvođačima. Umesto da EPS deo uglja zameni srpskom biomasom, to će učiniti češka elektroprivreda", kazao je Ilijevski.
Predsednik organizacije ''Serbio'', Vojislav Milijić, kazao je da su procene da se u Srbiji godišnje proizvede oko 200.000 tona drvenih peleta, dok je proizvodnja poljoprivrdnog peleta (od slame) manja.
"Očekujem da će u Vojvodini proizvodnja poljoprivrednog peleta u narednoj godini dostići 500.000 tona, jer bi trebalo da se podignu nova postrojenja", kazao je Milijić. On je dodao da se godišnje proizvodi i oko 100.000 tona drvene sečke. Milijić je kao ilustraciju neadekvatnog korišćenja obnovljivih izvora energije istakao da se sečka u svetu koristi uglavnom kao gorivo u elektranama i toplanama, dok se u Srbiji najviše upotrebljava u fabrikama iverice.
''Serbio'' (www.serbio.rs) je profesionalna organizacija koja okuplja proizvođače energenata od biomase, proizvođače i distributere kotlovskih postrojenja na biomasu, kao i udruženja vlasnika šuma, ekološka i druga udruženja zainteresovana za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.
Izvor: POSLOVI NSZ http://poslovi.nsz.gov.rs/page/index/54/story/1126
Nekoliko milijardi evra investicija u energetiku Srbije može se realizovati ove godine, ocenila je ministarka energetike Zorana Mihajlović.
Ona je na konferenciji "Kako pokrenuti investicije u energetiku Srbije" koju je organizovao internet časopis "Balkanmagazin" kazala da ove godini mogu biti realizovani projekti hidroelektrane (HE) Bistrica na Limu i termoelektrane (TE) Štavalj kod Sjenice, o čemu se pregovara i očekuje se potpisivanje ugovora.
Mihajlović je kazala da se može očekivati i izgradnja elektrana na vetar, a pokrenuta je izgradnja malih HE i počelo korišćenje drugih obnovljivih izvora energije.
Ministarka do kraja aprila očekuje i potpisivanje ugovora za tremoelektranu-toplanu (TETO) Novi Sad.
Mihajlović je naglasila da su investitori za energetiku Srbije, bez obzira na trenutnu cenu struje koja će ove godine porasti, ali nije precizirala kada i koliko.
Do 2020. godine Srbiji će biti potrebno 700 miliona evra za podsticajne tarife za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, kazala je ona.
Mihajlović je kazala da je prioritet njenog ministarstva povećanje energetske efikasnosti - smanjenje raspianja energije, i da očekuje da već za desetak dana Skupština donese zakona o tome.
"Prioritet Ministarstva je i ulaganje u infrastrukturne objekte, u proizvodnju električne energije, nafte i gasa, kao i u korišćenje potencijala obnovljivih izvora energije", dodala je ona.
Mihajlović je podsetila da je prošle sedmice objavljen javni poziv za izgradnju 317 malih HE u Srbiji što bi koštalo 120 do 200 miliona evra i naglasila da Srbija ima potencijala i za 900 malih HE.
Izvor: Beta
Subotička toplana započela je projekat izgradnje postrojenja na biomasu i u toku je izrada studije izvodljivosti koja treba da pokaže sve prednosti i nedostatke takvog jednog postrojenja, najavio je direktor Javnog komunalnog preduzeća "Subotička toplana" Pero Rikić.
On je na radionici "Biomasa i mogućnost primene u kogenerativnim postrojenjima", ocenio kao odlične prve pokazatelje te studije, odnosno da je izvođenje jednog takvog postrojenja opravdano.
"Biomasa, koje ima u velikim količinama u regiji, koristila bi se kao energent, naročito biomasa poljoprivrednog porekla. Njenim korišćenjem mi bismo proizvodili zelenu energiju, i to električnu i toplotnu energiju za naše korisnike usluga", rekao je Rikić novinarima na pomenutom skupu.
Uvođenje biomase sprovodi se na inicijativu i uz podršku Nemačke razvojne banke KfW.
Kako je rečeno na istom skupu, biomasa čini 60 odsto ukupnog potencijala obnovljivih izvora energije u zemlji.
Postrojenje koje bi se gradilo u Subotici, imalo bi procenat efikasnosti od 31 odsto u proizvodnji električne energije i 85 odsto u proizvodnji toplotne energije, što bi, kako je rečeno na skupu, u kombinaciji sa očuvanjem životne okoline i nižom cenom toplotne energije, Subotičku toplanu činilo "socijalno-odgovornom" kompanijom.
Izvor: Večernje novosti
Pelet je ekološko gorivo iz razloga što se dobija od materijala čijim sagorevanjem imamo znatno manje emitovanje štetnih gasova u atmosferu, imamo manje zagađivanje okoline, manje dima u atmosferi, manje pepela prilikom sagorevanja peleta. Dobar je za zagrevanje zato što se dobija od otpadnih materijala, od materijala koji spadaju u obnovljive izvore energije. S druge strane, on je dobar zato što njegovom potrošnjom zamenjujemo dobar deo energenata kojih je sve manje na planeti, koji su u znantoj meri skuplji od peleta za grejanje, koji su nezdraviji od peleta za grejanje, čija potrošnja dovodi do efekta globalnog zagrevanja za razliku od grejanja na pelet koji spada u čista goriva ili prilično čista, čijim sagorevanjem nemamo efekat globalnog zagrevanja, jer se prilikom sagorevanja stvara daleko manje dima i štetnih gasova u atmosferi. Izjavio je za Kanal 9 Momčilo Radonjić iz Bioenerdži Pointa.
Prodaja peleta u Srbiji stalno raste i ove godine u odnosu na prethodnu, porasla je za 400%. Potražnja raste ne samo u industrijskim postrojenjima, već u domaćinstvima bez obzira na to što naša država za razliku od drugih u našem okruženju nije ništa učinila da podstakne potrošnju do potpuno ekološkog goriva.
To je relativno nova proizvodnja, tako da i država još nije stigla da se prilagodi ovoj proizvodnji, mada smo mi imali dosta inicijativa. Imamo izvanrednu saradnju sa Komorom Srbije, gde je čak i formiran jedan odbor preko koga mi pokušavamo sada da utičemo na državu da raznim merama pomogne ovu proizvodnju. I tu smo napravili jedan dobar program. Na žalost, u međuvremenu je došlo do promene vlade, do promene ministra poljoprivrede koji je u stvari, nadležan za ovo sa jedne strane, a sa druge strane Ministarstvo energetike. I mi smo sada inicirali jedan sastanak upravo u Boljevcu, koji bi trebalo da bude u naredne dve, tri nedelje, da izložimo sve, da kažem, one probleme koje imamo u proizvodnji peleta i u onome što je jako važno, gde država može da pomogne u proizvodnji i u potrošnji ovog biogoriva. Osnovni problem u ovom trenutku je to, da se pospeši proizvodnja. Znači, mi imamo tu dosta problema, pre svega zato što za jednu ovakvu proizvodnju, u pitanju je dosta velika investicija. I da bi ste vi investirali, vi morate da imate nekakvu sigurnost kakva će biti kretanja cena sirovina ubuduće. Na žalost, proizvođači u ovom trenutku, mi nemamo sigurnost kako će se kretati cena građe u narednom periodu, mada imamo dugoročne ugovore što se tiče količine drveta. Međutim, to nije dovoljno, mi moramo da znamo i koje ćemo cene imati u narednom periodu da bismo mogli dalje da investiramo. To je jedan problem. Drugi problem je, imamo problem sa PDVom. Mi danas recimo, na građu imamo PDV od 8%, međutim, kada prodajemo finalni proizvod imamo PDV od 20%, što u krajnjem slučaju za ovaj jedan obnovljivi izvor energije najviše pogađa potrošače. I nadamo se, da ćemo se tu izboriti, jer nelogično je da na ugalj imate 8% PDV, a na pelet danas naši kupci plaćaju 20% PDV. Tako da je to drugi problem. I treća stvar gde u stvari, mi tražimo najviše pomoć države, a to je da se obezbede povoljni, subvencionisani krediti za one koji kupuju opremu. Danas jedno domaćinstvo da bi uvelo, da kažem, ovaj vid potrošnje energije, oni moraju da ulažu u opremu koja se kreće između 2600 i 3500, zavisno od veličine, 3000 evra. Dosta je teško danas u ovim uslovima mnogima da to plate od jednom. I jako bi bilo važno da se obezbede krediti sa relativno malom kamatom na 3 do 5 godina, kako bi se stimulisala ova potrošnja. Izjavio je za kanal 9 predsednik Point Grupe gospodin Zoran Drakulić.
Pelet je ekonomičan, čist i jeftiniji u odnosu na neke druge vrste ogreva, a za grejanje površine od 100 kvadrata peletima, tokom jedne zime potrebno je oko 600 evra. Korišćenje peleta je komforno jer nema prljanja i velikih količina pepela, a iz fabrike stižu upakovani paketi koji se lako koriste.
Ministarstvo energetike Srbije objavilo je 19. februara javni poziv za dodelu saglasnosti i energetskih dozvola za izgradnju mini hidroelektrana na 317 lokacija u Srbiji. Ministarka energetike Srbije Zorana Mihajlović izjavila je da bi izgradnja svih 317 mini hidroelektana donela ulaganje od 120 do 200 miliona evra i 1.000 radnih mesta. Ukupna snaga tih mini hidroelektrana je 110 megavata i trebalo bi da proizvode 400 gigavat sati električne energije godišnje.
"To je prvi put da Vlada Srbije i Ministarstvo energetike na taj način pozivaju investitore da ulažu u obnovljive izvore energije. Plan Ministarstva je da te mini hidroelektrane budu na mreži već 2015. i 2016. godine", istakla je Mihajlovićeva na konferenciji za novinare.
Srpska ministarka enegetike je kazala da su javnim pozivom obuhvaćene potencijalne lokacije za izgradnju mini hidroelektrana u 17 opština u Srbiji, među kojima su na teritoriji opštine Tutin 54 lokacije, a u opštini Kraljevo 23. Ona je istakla da je javni poziv objavljen samo za lokacije koje ispunjavaju sve kriterijume za izgradnju hidroelektrana uključujći i potreban dotok vode i dodala da se "išlo samo na sigurne lokacije".
Spisak lokacija koje su prostornim planovima lokalnih samouprava predviđene za izgradnju hidroelektrana dostupan je na sajtu Ministarstva energetike (www.merz.gov.rs/cir/mhe), navodi se u oglasu za dodelu saglasnosti i energetskih dozvola za ukupno 317 lokacija za izgradnju mini hidroelektrana. Oglasi su objavljeni u dnevnim listovima Politika i Danas i u Fajnenšel tajmsu (The Financial Times).
zgradnja mihi hidroeletrana, naglasila je Mihajlovićeva, deo je Nacionalnog akcionog plana za iskorišćenje obnovljivih izvora energije po kojem bi do 2020. godine udeo obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u Srbiji trebalo da se poveća na 27%.
Mihajlovićeva je kazala da u Srbiji postoji oko 950 lokacija sa potencijalom za izgradnju malih hidroelekrana i najavila da će biti još javnih poziva zainteresovanim invesitorima za iskorišćenje tog potencijala.
Ministarstvo energetike će u toku 2013. godine, najverovatnije do leta, otvoriti posebnu kancelariju za brze odgovore, koja će davati informacije, odgovore i dozvole investitorima u obnovljive izvore energije na jednom mestu, najavila je ona.
Prema njenim rećima, plan Ministarstva da se broj potrebnih dozvola za izgradnju hidroelektrana smanji sa 27 na pet da se ne bi dešavalo da investitori čekaju po dve godine za prikupljanje potrebne dokumentacije.
Kako je istakla, investitorima koji ne budu počeli gradnju godinu i po od dobijanja energetske dozvole ili saglasnosti biće oduzeta dozvola, kao što je i predviđeno izmenama Zakona o energetici.
"Stav Ministarstva je da mora da se prekine sa dogovorima u četiri oka. Za sve što bude moglo da se iskoristi iz potencijala obnovljivih izvora energije biće javni poziv", navela ministarka energetike.
U oglasu se navodi da zainteresovani domaći i strani investitori mogu da podnesu prijave do 5. aprila, a da će nakon prijema prijava komisija utvrditi urednost prijave i sačiniti listu potencijalnih investitora.
U roku od osam dana po objavljivanju liste potencijalnih investitora biće potpisan trojni memorandum o razumevanju za svaku pojedinačnu lokaciju između investitora, Ministarstva energetike i lokalne samouprave.
Tim memorandumom biće određen okvirni rok od šest meseci u kojem investitor treba da pokrene postupak i obezbedi neophodna pravna akta za dobijanje energetske dozvole za hidroelektrane snage veće od jednog megavata, odnosno saglasnosti za objekte manje snage.
Izvor: Beta
Nacionalna asocijacija za biomasu SERBIO
Vladike Ćirića 2, 21 000, Novi Sad, Srbija
Telefon: 021/3823 533
e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
BioRES Project - Sustainable Regional Supply Chains for Woody Bioenergy has received funding from the European Union's Horizon 2020 research innovation programmer under grand agreement No 645994
Osnivanje Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO podržala: