Pelet je ekološko gorivo iz razloga što se dobija od materijala čijim sagorevanjem imamo znatno manje emitovanje štetnih gasova u atmosferu, imamo manje zagađivanje okoline, manje dima u atmosferi, manje pepela prilikom sagorevanja peleta. Dobar je za zagrevanje zato što se dobija od otpadnih materijala, od materijala koji spadaju u obnovljive izvore energije. S druge strane, on je dobar zato što njegovom potrošnjom zamenjujemo dobar deo energenata kojih je sve manje na planeti, koji su u znantoj meri skuplji od peleta za grejanje, koji su nezdraviji od peleta za grejanje, čija potrošnja dovodi do efekta globalnog zagrevanja za razliku od grejanja na pelet koji spada u čista goriva ili prilično čista, čijim sagorevanjem nemamo efekat globalnog zagrevanja, jer se prilikom sagorevanja stvara daleko manje dima i štetnih gasova u atmosferi. Izjavio je za Kanal 9 Momčilo Radonjić iz Bioenerdži Pointa.
Prodaja peleta u Srbiji stalno raste i ove godine u odnosu na prethodnu, porasla je za 400%. Potražnja raste ne samo u industrijskim postrojenjima, već u domaćinstvima bez obzira na to što naša država za razliku od drugih u našem okruženju nije ništa učinila da podstakne potrošnju do potpuno ekološkog goriva.
To je relativno nova proizvodnja, tako da i država još nije stigla da se prilagodi ovoj proizvodnji, mada smo mi imali dosta inicijativa. Imamo izvanrednu saradnju sa Komorom Srbije, gde je čak i formiran jedan odbor preko koga mi pokušavamo sada da utičemo na državu da raznim merama pomogne ovu proizvodnju. I tu smo napravili jedan dobar program. Na žalost, u međuvremenu je došlo do promene vlade, do promene ministra poljoprivrede koji je u stvari, nadležan za ovo sa jedne strane, a sa druge strane Ministarstvo energetike. I mi smo sada inicirali jedan sastanak upravo u Boljevcu, koji bi trebalo da bude u naredne dve, tri nedelje, da izložimo sve, da kažem, one probleme koje imamo u proizvodnji peleta i u onome što je jako važno, gde država može da pomogne u proizvodnji i u potrošnji ovog biogoriva. Osnovni problem u ovom trenutku je to, da se pospeši proizvodnja. Znači, mi imamo tu dosta problema, pre svega zato što za jednu ovakvu proizvodnju, u pitanju je dosta velika investicija. I da bi ste vi investirali, vi morate da imate nekakvu sigurnost kakva će biti kretanja cena sirovina ubuduće. Na žalost, proizvođači u ovom trenutku, mi nemamo sigurnost kako će se kretati cena građe u narednom periodu, mada imamo dugoročne ugovore što se tiče količine drveta. Međutim, to nije dovoljno, mi moramo da znamo i koje ćemo cene imati u narednom periodu da bismo mogli dalje da investiramo. To je jedan problem. Drugi problem je, imamo problem sa PDVom. Mi danas recimo, na građu imamo PDV od 8%, međutim, kada prodajemo finalni proizvod imamo PDV od 20%, što u krajnjem slučaju za ovaj jedan obnovljivi izvor energije najviše pogađa potrošače. I nadamo se, da ćemo se tu izboriti, jer nelogično je da na ugalj imate 8% PDV, a na pelet danas naši kupci plaćaju 20% PDV. Tako da je to drugi problem. I treća stvar gde u stvari, mi tražimo najviše pomoć države, a to je da se obezbede povoljni, subvencionisani krediti za one koji kupuju opremu. Danas jedno domaćinstvo da bi uvelo, da kažem, ovaj vid potrošnje energije, oni moraju da ulažu u opremu koja se kreće između 2600 i 3500, zavisno od veličine, 3000 evra. Dosta je teško danas u ovim uslovima mnogima da to plate od jednom. I jako bi bilo važno da se obezbede krediti sa relativno malom kamatom na 3 do 5 godina, kako bi se stimulisala ova potrošnja. Izjavio je za kanal 9 predsednik Point Grupe gospodin Zoran Drakulić.
Pelet je ekonomičan, čist i jeftiniji u odnosu na neke druge vrste ogreva, a za grejanje površine od 100 kvadrata peletima, tokom jedne zime potrebno je oko 600 evra. Korišćenje peleta je komforno jer nema prljanja i velikih količina pepela, a iz fabrike stižu upakovani paketi koji se lako koriste.