Biomasu je najbolje koristiti za zagrevanje prostora u domaćinstvima, kao zamenu za loženje mazuta i uglja u toplanama, za proizvodnju struje i biogoriva. Veći deo biomase iz drveta mogao bi da se koristi za proizvodnju peleta i toplotne energije, a poljoprivredna biomasa za kogeneraciju električne i toplotne energije i proizvodnju biogasa
Ograničene rezerve fosilnih goriva (nafte, uglja, prirodnog gasa), kao i štetan uticaj na životnu sredinu usled emisije ugljen-dioksida prilikom sagorevanja ovih goriva, podstakle su industriju i potrošače na sve veću upotrebu obnovljivih izvora energije (biomase, solarne, hidro i energije vetra), kako u svetu, tako i kod nas. Brojne analize pokazuju da je biomasa najveći resurs obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji. Podaci Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine pokazuju da ukupni procenjeni potencijal biomase kod nas iznosi oko 3,3 miliona tona ekvivalenta nafte godišnje. Iz ugla energije koja se teoretski može proizvesti, ova količina biomase u srazmeri je sa dvadesetpetogodišnjom proizvodnjom struje u HE ''Đerdap''.
Mogućnosti korišćenja biomase zavise od energetskog miksa, odnosno da li se potencira proizvodnja električne ili toplotne energije, ili možda za proizvodnju biogoriva za saobraćaj. Ono što je svima zajedničko jeste da je neophodna zakonska regulativa, i pre svega regulativa potencijala, kako se ne bi koristili previše i na neadekvatan način, pa da ne dođe do konflikta između proizvodnje hrane i energije.
Biomasa je organska supstanca biljnog ili životinjskog porekla (drvo, slama, biorazgradivi ostaci iz poljoprivredne proizvodnje, stajsko đubrivo, organski deo komunalnog čvrstog otpada), koja se kao izvor obnovljive energije može koristiti za proizvodnju toplotne i električne energije i za proizvodnju tečnih i gasovitih goriva - bioetanola, biodizela i biogasa.
Energetski potencijal biomase od šumarstva i drvne industrije, nastale prilikom seče i prerade drveta, u našoj zemlji se procenjuje na približno jedan milion tona ekvivalentne nafte. Oko 1,7 miliona tona ekvivalentne nafte potiče od poljoprivredne biomase - poljoprivrednog otpada i ostataka iz ratarstva, uključujući i tečno stajsko đubrivo. Osim ostataka iz ratarstva za proizvodnju hrane u Srbiji, postoje velike mogućnosti i za namensko uzgajanje biomase, koje neće konkurisati proizvodnji hrane.
Biomasu je u Srbiji najbolje koristiti za zagrevanje prostora u domaćinstvima, ili kao zamenu za loženje mazuta i uglja u toplanama, kao i za proizvodnju struje, korišćenjem ostataka iz poljoprivrede i za proizvodnju biogoriva. Veći deo biomase iz drveta mogao bi da se koristi za proizvodnju peleta i proizvodnju toplotne energije, a poljoprivredna biomasa za kogeneraciju električne i toplotne energije i proizvodnju biogasa.
Ambiciozni plan Ministarstva energetike da do 2020. godine udeo OIE u ukupnoj potrošnji energije dostigne 27%, postavlja brojne izazove pred proizvođače i korisnike energenata na bazi OIE. Tržište biomase kod nas nije dovoljno razvijeno, a jedan od uzroka je i nedovoljna konkurentnost energenata od biomase. Tačnije, postignut je određeni nivo iskorišćenja šumske biomase, kao i ostataka u poljoprivredi, ali tako dobijeni proizvodi se gotovo u celini izvoze.
Ovi energenti simbolično učestvuju u supstituciji skupih uvoznih energenata ili električne energije koja se koristi za grejanje. Na povećanju učešća biomase u energetskom bilansu zemlje treba preduzeti niz koraka, a prvi i najjednostavniji je da se kategorizacija biomase adekvatno primeni na postojeće fiskalne i zakonske okvire u našoj zemlji. Danas imamo paradoksalnu situaciju da su energenti na bazi biomase, kao što su pelet i briket, opterećeni opštom stopom poreza na dodatu vrednost od 20%, dok su konvencionalni energenti koji se koriste u iste svrhe, kao što su prirodni gas i ogrevno drvo, oporezovani posebnom stopom PDV-a od 8%.
Nacionalna asocijacija za biomasu - ''Serbio'' pokrenula je inicijativu za adekvatnu kategorizaciju biomase i energenata dobijenih od biomase, pre svega adekvatan poreski tretman, u skladu sa poreskom stopom ostalih energenata. Inicijativa se zasniva na izmeni i dopuni Pravilnika o utvrđivanju dobara i usluga čiji se promet oporezuje po posebnoj stopi PDV, tako da se i ogrev na bazi biomase, u koji spadaju sečka, pelet i briket, operezuje posebnom poreskom stopom od 8%.
„S obzirom da se skoro sav briket i pelet izvozi, država ne ostvaruje prihod od PDV, tako da smanjenje poreske stope ne bi ni moglo da dovede do smanjenja prihoda u budžetu, već bi ekološki čista goriva postala konkurentnija na domaćem tržištu, čime bi se postigla veća supstitucija uvoznih energenata domaćim, ali i ostvarivanje većih prihoda od PDV“, rekao je Tomislav Micović, predstavnik Nacionalne asocijacije za biomasu - ''Serbio'', na predstavljanju ove inicijative u beogradskom Medija centru i najavio da će uputiti zahtev za smanjenje PDV-a Ministarstvu finansija i privrede, da bi se poreska stopa na ogrev na bazi biomase izjednačila sa stopom oporezivanja konvencionalnih energenata koji se koriste za grejanje, kao što su prirodni gas i ogrevno drvo.
Micović je istakao da država trenutno skoro ne ostvaruje prihod od PDV-a na sečku, pelet i briket, jer se 90 odsto proizvodnje izvozi, tako da smanjenje poreske stope ne bi dovelo do smanjenja prihoda u budžetu.
"Smanjenjem stope PDV-a na osam odsto povećala bi se iskorišćenost biomase u Srbiji, a ekološki čista goriva postala bi konkurentnija na domaćem tržištu, čime bi se postigla zamena uvoznih energenata domaćim ", kazao je on i dodao da bi se na taj način povećao prihod od PDV-a, razvili potencijali lokalnih zajednica u koje sve više proizvođača bioenergenata želeli da ulaže i otvorila bi se nova radna mesta.
Predstavnik Resurs centra iz Majdanpeka, Boris Ilijevski, ističe da je biomasa veliki neiskorišćeni potencijal Srbije.
"Iz ugla energije koja se teoretski može proizvesti, ta količina biomase je u srazmeri sa proizvodnjom struje u Đerdapu tokom 25 godina. Ambiciozan plan Ministarstva energetike da do 2020. godine udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji dostigne 27 odsto, teško će biti ostvariv, ukoliko se ne pomogne proizvođačima. Umesto da EPS deo uglja zameni srpskom biomasom, to će učiniti češka elektroprivreda", kazao je Ilijevski.
Predsednik organizacije ''Serbio'', Vojislav Milijić, kazao je da su procene da se u Srbiji godišnje proizvede oko 200.000 tona drvenih peleta, dok je proizvodnja poljoprivrdnog peleta (od slame) manja.
"Očekujem da će u Vojvodini proizvodnja poljoprivrednog peleta u narednoj godini dostići 500.000 tona, jer bi trebalo da se podignu nova postrojenja", kazao je Milijić. On je dodao da se godišnje proizvodi i oko 100.000 tona drvene sečke. Milijić je kao ilustraciju neadekvatnog korišćenja obnovljivih izvora energije istakao da se sečka u svetu koristi uglavnom kao gorivo u elektranama i toplanama, dok se u Srbiji najviše upotrebljava u fabrikama iverice.
''Serbio'' (www.serbio.rs) je profesionalna organizacija koja okuplja proizvođače energenata od biomase, proizvođače i distributere kotlovskih postrojenja na biomasu, kao i udruženja vlasnika šuma, ekološka i druga udruženja zainteresovana za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.
Izvor: POSLOVI NSZ http://poslovi.nsz.gov.rs/page/index/54/story/1126